hrvatski

Sortna specifičnost agronomske biofortifikacije soje cinkom

Cink (Zn) se kao elemenat nephodan za rast i razvoj biljaka, životinja i ljudi nalazi u tlima diljem svijeta u različitim ukupnim i bioraspoloživim koncentracijama. Posljedično, koncentracije Zn mogu biti vrlo niske u biljkama i u hrani te u mnogim krajevima svijeta nedovoljne koncentracije Zn u prehrani ljudi rezultiraju tzv. skrivenom gladi. S ciljem prevencije skrivene gladi razvijena je agronomska biofortifikacija temeljena na gnojidbi mikroelementima s ciljem povećanja koncentracije određenog elementa u jestivom dijelu biljke. Istovremeno, genetska biofortifikacija za isti cilj može iskoristiti genotipsku različitost određene biljne vrste. Cilj istraživanja bio je utvrditi: 1) učinkovitost agronomske biofortifikacije soje (Glycine max L.) cinkom, te 2) postojanje genetske varijabilnosti germplazme soje (sortne specifičnosti) u akumulaciji Zn u zrnu nakon folijarne aplikacije cinka. Pokus sa 6 sorata soje postavljen je na lokaciji pokušališta Tenja u blizini Osijeka uz folijarnu aplikaciju 3 i 6 kg ha-1 Zn u obliku otopine ZnSO4 u fenofazi cvatnje. Prosječno za 6 istraživanih sorata soje u kontrolnom je tretmanu u zrnu bez aplikacije Zn utvrđeno 45, 24 mg kg- 1Zn, a oba tretmana aplikacije značajno su povećala koncentraciju Zn za 28, 33 % (58, 06 mg kg-1) i 37, 09 % (62, 02 mg kg-1), ali između aplikacija 3 i 6 kg ha-1 Zn prosječno nije bilo značajnih razlika. Međutim, sorte su se razlikovale već po prosječnim vrijednostima koje su za sva 3 tretamana bile od namanjih 46, 88 mg kg-1 (sorta Sunce) do najvećih 63, 74 mg kg-1 (sorta Toma). Još su veće razlike utvrđene u reakciji sorata na aplikaciju dvije različite količine Zn. Pri tome se značajno izdvajaju sorte Sunce i Ika. Sorta Sunce je jedina sorta kod koje nije utvrđeno značajno povećanje koncentracije Zn u zrnu (samo do 12, 6 %, od 44, 48 do 50, 09 mg kg-1). Kod sorte Ika, ikao je utvrđeno značajno povećanje, bilo je samo 18, 53 % i to već 17, 16 % pri aplikaciji 3 kg ha-1. Ipak, sorta Ika imala je vrlo visoku koncentraciju na kontrolnom tretmanu (49, 54 mg kg-1). Sorte Sunce i Ika su i jedine sorte kod kojih 6 kg ha-1 Zn nije rezultiralo značajnim povećanjem koncentracije u odnosu na tretman 3 kg ha-1. Najveću grupu sorata čine Korana, Lucija i Sonja kod kojih je s početnih 37, 03 do 46, 27 mg kg-1značajno povećana koncentracija primjenom 3 kg ha-1 (54, 68- 59, 93), ali je i primjenom 6 kg ha-1 dodatno značajno povećana koncentracija (64, 62-65, 52). Ukupno je povećanje koncentracije kod ovih sorata 39, 7 % (Sonja) do 76, 9 % (Korana). Navedenim sortama vrlo je slična sorta Toma, ali je ipak izdvojena jer je utvrđena najveća koncentracija Zn na kontrolnom (51, 12 mg kg-1) i ostalim tretmanima (67, 55 i 72, 56 mg kg-1) uz ukupno povećanje koncentracije 41, 9 %. Zaključno, utvrđen je veliki potencijal agronomske biofortifikacije soje s dokazano mogućim povećanjem koncentracije Zn blizu 77 % i ukupnom koncentracijom Zn u zrnu do 72, 6 mg kg-1. Također, utvrđena je i sortna specifi čnost s manjim brojem sorata niske učinkovitosti folijarne aplikacije Zn.

soja; biofortifi kacija; cink; folijarna aplikacija; zrno; cinkov sulfat

nije evidentirano