hrvatski

Kompostiranje lišća uz dodatak mikrobioloških pripravaka i drvne sječke

Poljoprivredna proizvodnja, proizvodnja hrane i ostale antropogene aktivnosti u agrosferi i ruderalnim staništima rezultiraju velikim količinama organskih nusproizvoda i ostataka koje je neophodno pripremiti za ponovnu upotrebu. Najčešći postupci stabilizacije organskih otpada su sustavi mikrobiološke razgradnju anaerobnim ili aerobnim postupcima, uključujući i proces kompostiranja. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj mikrobioloških preparata i ureje na kompostiranje lišća te fizikalne i kemijske promjene tijekom kompostiranja. Osnovne komponentne kompostnih smjesa su bile lišće (L) prikupljano sa zelenih površina grada Osijek i drvna sječka (DS). U kompostne smjese dodavani su i mikrobiološki pripravci (Azotobacter sp., Azospirillum sp. i Pseudomonas spp.) i urea. Ukupno su pripremljene četiri različite kompostne smjese: smjesu 1 čine list i drvna sječka, smjesu 2 čine L+DS uz dodatak ureje, smjesu 3 čine L+DS uz mikrobiološke pripravke u praškastom stanju (Azotobacter sp., Azospirillum sp. i Pseudomonas spp.), a smjesu 4 čini smjesa 3 uz dodatak ureje. Kompostiranje je provedeno 90 dana u kompostniku s pasivnim aeriranjem perforiranim cijevima. Termofilna faza prosječno je trajala 11 dana, a najkraća (3 dana) je bila u smjesi 3, a najduža 17 dana u smjesi 2 uz najveću maksimalnu temperaturu od 63, 5 ℃. Najveća početna pH vrijednost zabilježena je u smjesi 2 i iznosila je 9, 12, a nakon 90 dana vrijednost se smanjila na 7, 64. Najviši početni C/N odnos (191:1) zabilježen u smjesi 3, a najniži (39:1) u smjesi 2. Nakon kompostiranja C/N odnos je u smjesi 2 snižen na 11:1, što je često dovoljan indikator zrelosti komposten smjese. Primjenom ureje u kompostnim smjesama produžena je termofilna faza i intenziviran je proces kompostiranja. Smjesa 2 (L+DS+urea) je prema pokazateljima zrelosti najzrelija.

urea; C/N; pH; kompostiranje; zrelost; lišće; termofilna faza

nije evidentirano