Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Klimatsko značenje parkova u urbanim područjima (CROSBI ID 73449)

Prilog u knjizi | stručni rad

Maradin, Mladen ; Žgela, Matej Klimatsko značenje parkova u urbanim područjima // Parkovi - spona gradova i prirode / Siniša, Golub ; Somek, Petra (ur.). Zagreb: Međimurska priroda - Javna ustanova za zaštitu prirode ; Meridijani, 2022. str. 21-37

Podaci o odgovornosti

Maradin, Mladen ; Žgela, Matej

hrvatski

Klimatsko značenje parkova u urbanim područjima

Zelene površine imaju ohlađujući učinak na zrak iznad njih, a ta se pojava naziva hladni otok zelenih površina (eng. Green Space Cool Island – GSCI), odnosno hladni otok parkova (eng. Park Cool Island – PCI) koji se javlja na prostoru toplinskog otoka grada (eng. Urban Heat Island – UHI). Osnovni je uzrok te pojave činjenica da prirodna podloga apsorbira manju količinu Sunčeve radijacije od podloge koja je izgrađena od umjetnih materijala te je danju hladnija, a noću se brže ohladi dugovalnom radijacijom. Ohlađujući učinak još više dolazi do izražaja ako na podlozi prevladava drveće, odnosno šuma. Intenzitet ohlađivanja parkova u odnosu na izgrađenu okolicu ovisi o mnogo čimbenika – njihovoj veličini, vrsti tla i vegetacije, udjelu vodenih i izgrađenih površina, brzini i smjeru vjetra, dobu dana ili godine... Na mikroklimatska obilježja parkova velik utjecaj ima vrsta vegetacije koja u parku prevladava. U parkovima u kojima veći dio površine pokriva drveće, odnosno šuma do izražaja dolazi ohlađivanje tijekom dana, a u parkovima u kojima prevladavaju otvoreni travnjaci s malo ili nimalo rijetkih stabala ohlađivanje je najizraženije tijekom noći. Parkovi s travnjacima mogu u specifičnim uvjetima tijekom dana imati i više temperature zraka nego izgrađene površine u okolici. Za urbano planiranje važna je zakonitost da ohlađujući učinak parkova raste s njihovom veličinom, kao i da povoljniji učinak na ublažavanje toplinskog otoka grada ima veći broj manjih parkova nego nekoliko velikih. U članku je ohlađujući utjecaj parkova prikazan na primjeru spomenika parkovne arhitekture Perivoj Zrinski u Čakovcu, pri čemu su korišteni podaci Landsat-8 satelita o površinskoj temperaturi (engl. Land Surface Temperature – LST). Analiza je dopunjena izdvajanjem lokalnih klimatskih zona (eng. Local Climate Zones – LCZ) radi lakše usporedbe toplinskih obilježja pojedinih dijelova grada Čakovca i njegove ruralne okolice. Pokazalo se da se Perivoj Zrinski izdvaja kao hladni otok u gradu Čakovcu tijekom ljeta u istraživanom razdoblju od 2013. do 2021. te 24. lipnja 2021. godine u vrijeme toplinskog vala, čime pridonosi smanjenju nepovoljnog utjecaja toplinskog otoka grada i ima povoljan utjecaj na njegova klimatska obilježja, a time i na kvalitetu života stanovništva u gradu.

parkovi, Čakovec, perivoj Zrinskih, površinska temperatura, urbani toplinski otok

nije evidentirano

engleski

Climatic significance of parks in urban areas

nije evidentirano

parks, Čakovec, Zrinski park, land surface temperature, urban heat island

nije evidentirano

Podaci o prilogu

21-37.

objavljeno

Podaci o knjizi

Parkovi - spona gradova i prirode

Siniša, Golub ; Somek, Petra

Zagreb: Međimurska priroda - Javna ustanova za zaštitu prirode ; Meridijani

2022.

978-953-239-266-1

Povezanost rada

Geofizika, Geografija, Interdisciplinarne prirodne znanosti