hrvatski

Fertilizacijska vrijednost stajskih gnojiva i utjecaj na potrebu gnojidbe mineralnim gnojivima

Stajska gnojiva su organski nusproizvod stočarske proizvodnje, sadrže za biljke neophodna hraniva, imaju produžno djelovanje te utječu na povećanje biogenosti i sadržaj organske tvari tla. Za potrebe uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama (IAKS Mjera 10.1.17.), analizirano je 610 uzoraka stajskih gnojiva s ciljem optimizacije gnojidbe na oraničnim površinama. Očekivano je najveći udio goveđih stajskih gnojiva (83, 3 %), zatim svinjskih (11, 2 %), ovčjih i kozjih (3, 1 %), a najmanje peradarskih (1, 3 %) i konjskih gnojiva (1, 1 %). Planirana je gnojidba analiziranim gnojivima na ukupno 22.121 ha za što je analizirano 4.266 uzoraka tala. Pravilnikom su propisane prosječne vrijednosti sadržaja N u različitim vrstama stajskih gnojiva (npr. 5 kg/t N u goveđem stajskom gnojivu). Međutim, te vrijednosti nije dobro koristiti kao referentne za donošenje odluke o količini stajskih gnojiva za gnojidbu sa 70-170 kg/ha N jer su analizama utvrđene velike varijabilnosti i značajno različite koncentracije od navedenih prosječnih vrijednosti. Tako je u krutom goveđem stajskom gnojivu utvrđeno 2, 2-26, 8 kg/t N (prosjek 7, 2), u svinjskom gnojivu 4, 4-10 (prosječno 6, 95), u brojlerskom 12, 5-23, 8 (prosjek 19, 9), ovčjem 3, 1-14, 8 (prosjek 7, 66) i u goveđoj gnojovki 1, 5- 9, 6 (prosjek 4, 8). Također, velika je varijabilnost utvrđena i u koncentracijama fosfora i kalija, a zajednička su karakteristika značajno veće prosječne koncentracije od vrijednosti navedenih u Pravilniku. Koncentracije fosfora su 1, 4 (ovčji) do 3, 8 (svinjski), a kalija 1, 6 (brojlerski) do 3, 0 (kozji) puta veće od navedenih u Pravilniku. Upotreba navedenih stajskih gnojiva već u 1. godini smanjit će potrebu za gnojidbom mineralnim dušikom u osnovnoj gnojidbi za 35 kg ha-1 (tj. 76 kg/ha ureje manje) i u prihrani za 14 kg/ha (53 kg/ha KAN-a manje). Kumulativni učinak gnojidbe stajskim gnojivima tijekom 5 godina rezultirat će manjom gnojidbom mineralnim oblicima N, P i K. Gnojidba mineralnim gnojivima u 5. godini bit će smanjena na prosječno 26 % količina ureje u odnosu na mineralnu gnojidbu bez upotrebe stajskih gnojiva, 40 % količina N gnojiva u prihrani (npr. KAN), 35 % fosfornih gnojiva, a kalijeva će gnojiva biti potrebna samo na jako siromašnim tlima.

stajska gnojiva ; dušik ; fosfor ; kalij ; mineralna gnojiva

nije evidentirano