hrvatski

Utjecaj konzervacijske obrade tla na kemijski sastav i energetsku vrijednost zrna jare pšenice

Konzervacijska poljoprivredna praksa čijom se obradom nastoji što manje djelovati na tlo i koristi slamu kao malč, poboljšava agronomska svojstva usjeva te akumulira hranjive tvari u tlu. Istraživanje je provedeno prema slučajnom blok rasporedu kako bi se utvrdio utjecaj obrade tla i korištenje slame kao malča na nutritivnu vrijednost jare pšenice (Triticum aestivum L.). Pokus je postavljen u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na fl uvisolu u vlažnim uvjetima s tri sustava obrade tla: a) konvencionalna obrada tla uz oranje do 20 cm u jesen i tanjuranje u proljeće (CT) ; b) primjena kombiniranih alata do 15 cm u proljeće (MT) i c) podrivanje na 35-40 cm u jesen i rahljenje kombiniranim alatom do 15 cm u proljeće (RT). Svaki sustav obrade podijeljen je na parcele sa i bez slame. Tretman slamom nije utjecao ni na jedan od ispitivanih čimbenika za jaru pšenicu. Na trećem tretmanu obrade tla (RT) pšenica je postigla najviši sadržaj proteina i najmanji sadržaj škroba, dok je prvi treman (CT) postigao suprotne vrijednosti, ali navedeno se razlikovalo samo matematički. Obrada tla imala je značajan utjecaj na metaboličku energiju za perad (p <0, 05) i neto energetske vrijednosti za goveda (p <0, 01), dok interakcija čimbenika nije imala značajan učinak ni na jedno od ispitivanih svojstava. Navedeno upućuje da različiti tretmani obrade tla utječu na složene, energetske vrijednosti za životinje, više nego na pojedinačne komponente kemijskog sastava jare pšenice.

jara pšenica, obrada tla, kemijski sastav, energetska vrijednost

nije evidentirano

engleski

Effect of conservation tillage on chemical composition and energy value of spring wheat

Konzervacijska poljoprivredna praksa čijom se obradom nastoji što manje djelovati na tlo i koristi slamu kao malč, poboljšava agronomska svojstva usjeva te akumulira hranjive tvari u tlu. Istraživanje je provedeno prema slučajnom blok rasporedu kako bi se utvrdio utjecaj obrade tla i korištenje slame kao malča na nutritivnu vrijednost jare pšenice (Triticum aestivum L.). Pokus je postavljen u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na fl uvisolu u vlažnim uvjetima s tri sustava obrade tla: a) konvencionalna obrada tla uz oranje do 20 cm u jesen i tanjuranje u proljeće (CT) ; b) primjena kombiniranih alata do 15 cm u proljeće (MT) i c) podrivanje na 35-40 cm u jesen i rahljenje kombiniranim alatom do 15 cm u proljeće (RT). Svaki sustav obrade podijeljen je na parcele sa i bez slame. Tretman slamom nije utjecao ni na jedan od ispitivanih čimbenika za jaru pšenicu. Na trećem tretmanu obrade tla (RT) pšenica je postigla najviši sadržaj proteina i najmanji sadržaj škroba, dok je prvi treman (CT) postigao suprotne vrijednosti, ali navedeno se razlikovalo samo matematički. Obrada tla imala je značajan utjecaj na metaboličku energiju za perad (p <0, 05) i neto energetske vrijednosti za goveda (p <0, 01), dok interakcija čimbenika nije imala značajan učinak ni na jedno od ispitivanih svojstava. Navedeno upućuje da različiti tretmani obrade tla utječu na složene, energetske vrijednosti za životinje, više nego na pojedinačne komponente kemijskog sastava jare pšenice.

spring wheat, tillage, chemical composition, energy value

nije evidentirano