Glazbeni život Dubrovnika od 16. do 18. stoljeća (CROSBI ID 450287)
Ocjenski rad | doktorska disertacija
Podaci o odgovornosti
Valjalo Kaporelo, Jelica
Siriščević, Mirjana ; Mrdeža-Antonina Divna
hrvatski
Glazbeni život Dubrovnika od 16. do 18. stoljeća
Glavni cilj doktorskog rada pod naslovom "Glazbeni život Dubrovnika od 16. do 18. stoljeća" bio je upotpuniti dosadašnje spoznaje o životu i djelu relevantnih glazbenika koji su obilježili razvoj glazbenog života Dubrovnika od 16. do 18. stoljeća. Osim trojice glazbenika artikuliranih u domaćoj muzikološkoj literaturi kao značajnih imena u navedenom razdoblju – Vincenzo (Vinko) Komnen, Lambert Courtoys i Luka Sorkočević (Sorgo), u fokus istraživanja uvršteni su manje poznati glazbenici čije se djelovanje promatra u užem skladateljskom, reproduktivnom i glazbenopedagoškom kontekstu, i to iz aspekta razvoja crkvene (Marino Santoro, Giuseppe Valenti) i svjetovne glazbe (Domenico Antonietti) te glazbenopedagoške aktivnosti na dubrovačkom tlu (Giuseppe Valenti) u cilju propitivanja relacija glazbenoteorijskog znanja i umijeća stranih i domaćih glazbenika te metodologijskog pristupa glazbenoj poduci mladog Luke Sorkočevića koja je neposredno utjecala na razvoj individualnog skladateljskog „vokabularaˮ najpoznatijeg dubrovačkog skladatelja i prvog autora hrvatske pretklasične simfonije. S druge pak strane, djelovanje ovih glazbenika promatra se u širem društveno-povijesnom kontekstu na temelju spoznaja proizašlih iz tekstovne arhivske dokumentacije, ponajprije iz Državnog arhiva u Dubrovniku. Sukladno specifičnom pristupu odabranoj temi koji nije primarno i isključivo baziran na historiografskim podacima, već se u njegovoj suspstanciji razotkriva glazba kao takva, jedna od najzastupljenijih metoda istraživanja je metoda analize glazbenog sloga kojom se raščlanjuju pojedini glazbeni i kompozicijski elementi te usustavljuju njihova obilježja i međusobni odnosi kako bi se, u konačnici, ukazalo na razvojnu liniju glazbenog jezika od renesansnog vokalnog višeglasja do dominirajućeg instrumentalnog stvaralaštva u razdoblju glazbene pretklasike, i to na temelju primjera „dubrovačke“ provenijencije i „dubrovačkih” skladatelja (po porijeklu i/ili višegodišnjem glazbeničkom djelovanju). U tom smislu, u radu se donose zaključci o glazbenom jeziku Lamberta Courtoysa na temelju njegove zbirke madrigala iz 1563., Komnenovu ranobaroknom stapanju modalitetnog i tonalitetnog promišljanja glazbenog materijala, polifonom slogu u skladbama G. Valentija i obilježjima njegova instrumentalnog stvaralaštva, plesnim formama klasicističkog izraza D. Antoniettija i glazbenom jeziku M. Santora, nadahnutom na tradiciji izvorne crkvene glazbe rimske liturgije. Autoričinim transkripcijama i muzikološkom analizom većinom rukopisnih muzikalija iz Glazbenog arhiva Franjevačkog samostana u Dubrovniku kao artefakata koji neposredno svjedoče o osobitostima glazbenog stvaralaštva u jednoj samosvjesnoj, teritorijalno maloj državi čija je vlast stoljećima primala, odabirala i sama pozivala (relevantne) glazbenike (prvenstveno sa zapadne strane Jadranskoga mora), i tako kontinuirano otvarala put prožimanju vlastitosti s mediteranskim glazbenim strujanjima, revitaliziraju se zaboravljene muzikalije, valorizira i definira status glazbenog života Dubrovačke Republike tog vremena i stvara okvir za daljnje (re)interpretacije slojevitih i isprepletenih veza književnosti, znanosti, umjetnosti, politike i glazbe.
glazbeni život Dubrovnika ; 16. - 18. stoljeće ; nepoznati glazbeni rukopisi ; Glazbeni arhiv Franjevačkog samostana Male braće u Dubrovniku, transkripcija rukopisa, glazbena analiza
nije evidentirano
engleski
Musical Life of Dubrovnik from the 16th to the 18th Century
nije evidentirano
musical life of Dubrovnik ; 16th-18th century ; unkown music manuscripts ; Music Archive of the Franciscan Monastery of the Friars Minor in Dubrovnik ; manuscript transcription ; musical analysis
nije evidentirano
Podaci o izdanju
305
09.06.2017.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Sveučilište u Zadru
Zadar