Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Odnos afektivnosti, psihosomatskih simptoma i samoprocjene zdravlja studenata za vrijeme pandemije COVID-19 (CROSBI ID 719754)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Primorac, Nikolina ; Petak, Ana ; Maričić, Jelena Odnos afektivnosti, psihosomatskih simptoma i samoprocjene zdravlja studenata za vrijeme pandemije COVID-19 // Book of Abstract. 2022. str. 191-191

Podaci o odgovornosti

Primorac, Nikolina ; Petak, Ana ; Maričić, Jelena

hrvatski

Odnos afektivnosti, psihosomatskih simptoma i samoprocjene zdravlja studenata za vrijeme pandemije COVID-19

Pandemija COVID-19 doprinijela je porastu broja psihosomatskih simptoma i negativnih emocija (Zidkova i sur., 2021), a pozitivan i negativan afekt te psihosomatski simptomi povezani su s procjenama zdravlja (Ambrona i López-Pérez, 2014, Noor i sur., 2021). Cilj istraživanja je istražiti odnos navedenih varijabli u kontekstu pandemije COVID-19. U istraživanju je sudjelovalo 312 studenata s područja RH. Izdvojeni su podaci 293 studenta kod kojih procjena ometanja psihosomatskim simptomima nije veća od procjene učestalosti simptoma. Uzorak izdvojen na taj način pretežno je ženskog spola (86%) u dobi od 18 do 32 godine (M = 21, 94, sd = 1, 95). Studenti su tijekom travnja 2021. u online formatu ispunjavali Upitnik psihosomatskih simptoma (PSS, Vulić–Prtorić, 2019) i Ljestvicu pozitivnih i negativnih iskustava (SPANE, Diener i sur., 2009). Korelacijske analize rezultata pokazuju da je lošija procjena zdravlja povezana s više negativnog i manje pozitivnog afekta, višom frekvencijom simptoma i ometanjem simptomima te većom razlikom učestalosti i ometanja simptomima. Rezultati jednosmjerne analize varijance za razlikovanje tri podskupine samoprocjene zdravlja (izvrsno, dobro, osrednje/loše) pokazuje da sudionici koji svoje zdravlje procjenjuju izvrsnim doživljavaju značajno više pozitivnog afekta te značajno manje negativnog afekta u usporedbi sa ostalim podskupinama. Nadalje, analiza varijance za razlikovanje skupina s visokom, srednjom i niskom razlikom učestalosti psihosomatskih simptoma i ometanja simptomima pokazuju da sudionici s visokom razlikom učestalosti i ometanja doživljavaju značajno manje pozitivnog afekta i značajno više negativnog afekta u odnosu na ostale podskupine, uz napomenu da nisu uključeni rezultati sudionika kod kojih je ometanje siptomima veće od učestalosti. Bilježi se interakcijski efekt samoprocjene zdravlja i razlike učestalosti i ometanja na negativni afekt, pri čemu sudionici izvrsnog zdravlja s najmanjom razlikom učestalosti i ometanja doživljavaju najmanje negativnog afekta, a sudionici sa srednjom razlikom i lošom procjenom zdravlja doživljavaju najviše negativnog afekta. Rezultati ukazuju na potrebu za daljnjim istraživanjem potencijalnog zaštitnog učinka pozitivnog afekta na samoprocjenu zdravlja i doživljavanje različitih tjelesnih simptoma.

pozitivan afekt, negativan afekt, psihosomatski simptomi, zdravlje

nije evidentirano

engleski

Relationship between affectivity, psychosomatic symptoms and students' self-assessment of health during the COVID-19 pandemic

nije evidentirano

positive affect, negative affect, psychosomatic symptoms, health

nije evidentirano

Podaci o prilogu

191-191.

2022.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Book of Abstract

Podaci o skupu

23. dani psihologije u Zadru

poster

26.05.2022-28.05.2022

Zadar, Hrvatska

Povezanost rada

Psihologija