hrvatski

Splitski salon: analiza geneze i značenja alternativnog izložbenog formata

Ono što danas prepoznajemo pod pojmom Salona u svim svojim različitostima vuče korijene iz Francuske u sedamnaestom stoljeću gdje se naziv izvorno referirao na bogatije uređenu gostinjsku sobu tipičnu za stanove aristokracije. S vremenom, izgubila se njena funkcija u smislu privatnog stanovanja i pojam salona označavao je druženja istaknutih pojedinaca koje je priređivala vladarska elita, posebice plemkinje. Brojnost i pojačana raznovrsnost Salona rezultirala je pojavom„umjetničkog“ Salona (Art Salon), koji nastaje 1667. godine u kraljevskoj palači (Palais Royale) pod okriljem kraljevske akademije slikarstva i skulpture (Académie Royale de peinture et de sculpture). Kroz sljedeća dva stoljeća, format salona konstantno se razvijao, što je dovelo do njegovog širenja u druge zemlje pa tako i u Hrvatsku, gdje je 1898. ustanovljen Hrvatski Salon, obilježen sukobom Vlahe Bukovca i Ise Kršnjavija. Sljedeća velika izložba na našem tlu bio je Proljetni salon koji je protekao u znaku djelovanja umjetničkih grupacija od kojih je u kontekstu teme ovog rada najupečatljivije društvo Medulić. 1954. osnovan je Riječki salon koji je postavio novi standard organiziranja izložbe suvremene problematike. Za njegovim primjerom osnivane su lokalne inačice salona u drugim Hrvatskim gradovima, pa tako i u Splitu 1969. Izložbena manifestacija Splitskog salona započeta je kao godišnja smotra na kojoj je prezentirana i ocjenjivana recentna umjetnička produkcija splitskih umjetnika kao odgovor revijalnim izložbama poput one Prvomajske, a sve kako bi se oformila i popularizirala čvrsta likovna scena koja bi se s vremenom mogla identificirati kao nacionalna. Na izložbi su se mijenjale mnoge generacije umjetnika, izbornika i koncepcija koje su oblikovale ovu priredbu tijekom godina. Rezultatom toga, danas se ne može kazati kako je Splitski salon još uvijek isključivo periodična smotra na kojoj se prezentiraju i ocjenjuju recentna i, ne uvijek nužno, kvalitetna likovna dostignuća, već je izrastao u priredbu šireg kulturnog i društvenog utjecaja.

Splitski salon ; povijest ; Split

nije evidentirano