hrvatski

Utjecaj prakse navodnjavanja na intenzitet latentne zaraze paunovim okom Spilocaea oleagina (Castagne) Hughes na sorti Coratina

Najdestruktivnija bolest na maslini (Olea europaea L.) je paunovo oko koju izaziva gljiva Spilocaea oleagina, (Castage). Prvi simptomi se pojavljuju na listu. Patogen je prisutan u masliniku tokom cijele godine. Tijek inkubacije od 15 dana pa do nekoliko mjeseci otežava nadzor bolesti zbog pojave latentne zaraze. Uzgoj stabla masline u mediteranskom podneblju je na plitkom skeletnom tlu koje ima niski kapacitet za vodu. Za postizanje zadovoljavajućeg prinosa i kvalitete ploda maslinu je potrebno navodnjavati. Cilj rada je odrediti intenzitet i jačinu zaraze paunovim okom na sorti Coratina u sklopu projekta „SAN – Smart Agriculture Network“ na 24 stabla po slučajnom bloknom rasporedu. Navodnjavanje je provedeno sustavom kap na kap. Varijante su: K (0%) - bez navodnjavanja, T1 (PP) - proizvođačka praksa, T2 (SAN) – 80 % od izračunate evapotranspiracije i T3 (100%) – od izračunate evapotranspiracije. Za određivanje latentne zaraze po pojedinim varijantama pokusa ubrani listovi tretirani su natrijevom lužinom. Ocjenjivan je postotak zaražene površine lista razvrstane u pet kategorija. Statističkom obradom podataka jednosmjernom analizom varijance (ANOVA) i povratnim testom (Duncan) određen je postotak zaraženih listova i postotak pokrivenosti lisne površine lezijama. Dobiveni rezultati ukazuju da bez obzira na obrok navodnjavanja sve varijante u istraživanju imaju jednak broj zaraženih listova. S druge strane sve istraživane varijante imaju jednak prosječni postotak zaražene površine lezijama, osim varijante T3 gdje je on značajno veći.

Latentna zaraza ; Maslina ; Navodnjavanje ; Paunovo oko ; SAN

nije evidentirano