hrvatski

Povezanost kvalitete života osoba starije životne dobi i kućne podrške zdravstvenih djelatnika na području grada Slatine: presječno istraživanje

Uvod: Osnovni problemi s kojima se starije osobe susreću najčešće su: loše financijsko stanje, usamljenost, nedovoljna zdravstvena skrb, nedostatak socijalnih kontakata, manjak aktivnosti i nisko opće zadovoljstvo životom. Upravo ti čimbenici definiraju kvalitetu života starijih osoba, a važnu ulogu u smanjivanju navedenih problema imaju zdravstveni djelatnici koji imaju organizirane kućne posjete u njihovim domovima. Cilj: Ispitati kvalitetu života osoba starije životne dobi na području grada Slatine, s obzirom na kućnu podršku zdravstvenih djelatnika. Metode: U istraživanju je sudjelovala odabrana populacija osoba treće životne na području grada Slatine. Uzorak je sačinjavao sto ljudi od kojih pedeset ima podršku zdravstvenih djelatnika, a pedeset nema. Korišten je anketni upitnik iz ranije provedenog istraživanja autora Mužinić, Žitnik (2007.) koji se sastojao od općih sociodemografskih podataka i tri prilagođene ljestvice kojim se ispitivala kvaliteta života. Podaci koji su se uspoređivali su kvaliteta života osoba starije životne dobi na području grada Slatine koji imaju kućnu podršku zdravstvenih djelatnika i onih koji nemaju. Rezultati: Rezultati ovog istraživanja pokazuju da osobe treće životne dobi najvišima procjenjuju svoje potrebe za druženjem i aktivnošću, a da su im manje izražene zdravstvene i financijske potrebe. Usporedbom osoba treće životne dobi koje imaju i nemaju kućnu podršku zdravstvenih djelatnika, utvrđeno je da osobe sa kućnom podrškom zdravstvenih radnika svoje zdravlje procjenjuju lošijim, svoje zdravstvene potrebe višim i da su više usamljeni od osoba bez kućne podrške. S druge strane, osobe treće životne dobi koje imaju kućnu podršku zdravstvenih djelatnika svoju opću kvalitetu života procjenjuju malo višom od osoba treće dobi bez kućne podrške. Zaključak: Dobiveni rezultati ukazuju da osobe koje imaju kućnu podršku zdravstvenih djelatnika svoju kvalitetu života procjenjuju višom u odnosu na osobe koje to nemaju. Veća podrška zdravstvenih djelatnika osobama starije životne dobi mogla bi se nadomjestiti češćim posjetima u njihovim domovima, razgovorom i brigom za njih, i time bi im pružili veće zadovoljstvo životom, a svoje zdravstveno stanje smatrali bi boljim.

Osobe starije životne dobi, kvaliteta života, zdravstveni djelatnici

nije evidentirano