hrvatski

Uloga i promjene lokalne zajednice te važnost sveobuhvatnog participativnog procesa u izradi planskih dokumenata hrvatskih otoka

Otočnost kao fenomen ima svoje pozitivne i negativne strane koje su proučavane s pozicije različitih društvenih, humanističkih i drugih znanosti. Okosnicu izlaganja čine dvije povezane teme: redefinicija otočne zajednice, tj. stanovnika otoka, kao rezultat pandemije koronavirusa (korištenje sekunadarnog stanovanja zbog rada na daljinu i sl.) te mogućnosti uključivanja što većeg dijela lokalne zajednice u izradu razvojnih vizija otoka. Očuvanje općeg dobra, mora i obale, specifičnosti hrvatskoh konteksta, kao i autentičnosti lokalne zajednice, već su dugo tmee kojima se pristupa nedovoljno interdisciplinarno i često neusklađeno s infrastrukturnim razvojem, pa se stoga u ovom izlaganju pokazuje važnost participativne metode kao integrativnog pristupa svima za otoke važnim temama. Na temelju analize mogućnosti participacije i prakse u hrvatskom institucionalnom okviru, sustava planiranja, položaja otočnih zajednica unutar administrativnog konteksta i ostalih dostupnih podataka, kao i komparativne analize otočnih sredina u drugim sustavima, definirat će se osnovne karakteristike novog modela participacije.

Otočnost, participacija, prostorno planiranje, lokalna zajednica

nije evidentirano