hrvatski

Oswald Spengler uvijek iznova osvaja povijest

Postoje autori koji oslikavaju svijet, i oni koji stvaraju viziju svijeta. Oswald Arnold Gottfried Spengler (Blankenburg, 29. svibnja 1880–München, 8. svibnja 1936), njemački filozof, povjesničar kultura i politički mislilac, član Njemačke akademije (danas: Goethe institut), postigao je oboje. Dapače, ako je publicistika odraz aktualnih zbivanja, a književnost univerzalna vrijednost trajno implementirana u dugu spiralu vremena, Spengler se može smatrati i publicistom i književnikom istodobno, jer njegova monumentalna knjiga Propast Zapada: obrisi jedne morfologije svjetske povijesti, osim što je izravni produkt povijesnog trenutka, na ispitu vremena pokazala se poput dobra vina: što je starija, to je bolja. Premda je prošlo stotinu godina od njezina objavljivanja (prvi svezak otisnut je 1918, drugi 1922), Spengler nimalo ne gubi na snazi – možda zato što interpretacije povijesnih tokova i aktualnih svjetskih zbivanja nije ograničio, već smiono otvorio dalekoj budućnosti. Na tom je putu inovativnom teorijom cikličkog razvoja kultura umrežio brojne povijesne pravce, a neobično dinamične hipoteze ravnopravno je temeljio na matematici, znanosti i umjetnosti. Golemo znanje vinulo ga je tako visoko da je imao pregled nad cijelim svijetom, stoga u svojoj knjizi on piše da se u određenim razdobljima na različitim točkama Zemlje uzdižu jedinstvene i neponovljive kulture koje cvjetaju razvijajući sve svoje izražajne mogućnosti, da bi naposljetku odumrle i prešle u stanje ukočenosti. Sukladno aktualnom povijesnom trenutku, Spenglerova je filozofija primijenjena na suvremenu književnost, kao i ruski imperijalizam, zbog kojega se u srazu civilizacija raspao san o globalizaciji.

Oswald Spengler, Propast Zapada, ruski imperijalizam

nije evidentirano