hrvatski

Patentibilnost izuma koji se odnose na ljudske embrionalne matične stanice i kloniranje prema Europskoj patentnoj konvenciji

U radu se identificiraju problemi koji nastaju u primjeni EPK-a na izume koji se odnose na ljudske embrionalne matične stanice i kloniranje te predlažu rješenja koja bi omogućila učinkovitije i ujednačenije funkcioniranje režima EPK-a u području ljudske biotehnologije. Rasprava o patentibilnosti predmetnih izuma prema EPK-u vodi se u tri logičke razine: jesu li matične stanice izumi, ispunjavaju li materijalne pretpostavke patentibilnosti te primjenjuju li se na njih izuzetci od patentibilnosti. U ocjeni jesu li matične stanice izumi ili otkrića usvaja se teorija izolacije prirodnog proizvoda prema kojoj su matične stanice izumi ako su izolirane iz svoje prirodne okoline ili proizvedene na drugi način tehničkim postupkom. Osim toga podrobno se analiziraju odredbe članka 52. EPK-a i pravila 29. Provedbenog pravilnika EPK-a. Utvrđuje se da od materijalnih pretpostavki patentibilnosti industrijska primjenjivost predstavlja najveći problem za patentibilnost predmetnih izuma zbog strožih kriterija za ispunjenje te pretpostavke koje Europski patentni ured primjenjuje na izume iz područja biotehnologije. Najveća pozornost u radu se posvećuje izuzetku javnog poretka i morala iz članka 53. točke (a) EPK-a, zbog brojnih etičkih problema vezanih uz tehnologiju o kojoj je riječ. Kao podloga za analizu te odredbe raspravlja se o radikalnom i tradicionalnom tumačenju odnosa patentnog prava i morala. Analizom odredbe utvrđuje se da se pojam „gospodarskog iskorištavanja izum“ mora tumačiti usko te da bi se trebalo voditi računa o javnom poretku i moralu u svakoj državi ugovornici EPK-a. Raščlanjuje se i pravilo 28. točke (a) i (c) Provedbenog pravilnika EPK-a te se zaključujeda je jedino ispravno tumačenje točke (c) kompromisno tumačenje jer bi u suprotnom ta odredbabila u sukobu s člankom 53. točkom (a) EPK-a. U radu se daje i osvrt na rješenja koja su u vezi s patentiranjem predmetnih izuma usvojena u SAD-u. Naposljetku se analizira pravno uređenje predmetnih izuma u Hrvatskoj te se upućuje na prednosti i nedostatke postojećih i predlaže smjer budućih rješenja u okviru hrvatskog prava.

patent, patentibilnost, Europska patentna konvencija, biotehnologija, matične stanice, kloniranje

nije evidentirano