hrvatski

Naftni šokovi: retrospektiva i sadašnje stanje

Nafta je energent (prirodni izvor energije u obliku fosilnih goriva) koji ima iznimnu važnost i čini glavni resurs današnjeg industrijskog i globalnog funkcioniranja. Mnogi ju stoga nazivaju crnim zlatom jer je njena globalna vrijednost enormna i njeni se destilati (benzin, ulje za grijanje, dizel, kerozin) koriste u različite svrhe. S ekonomskog aspekta nafta je centar interesa svjetske industrije. Nafta je danas najvažniji izvor energije i proizvod koji je od strateške važnosti za cijeli svijet, zbog čega ju se naziva crnim zlatom. Taj naziv potječe od njenog utjecaja koji nadilazi područje energetike. Nafta je predmet rasprava između mnogih zemalja i ima velik utjecaj u geopolitičkim odnosima zemalja koje su veliki proizvođači nafte, a bila je i uzrok mnogih ratova i kriza u svijetu. Ono što je uvelike utjecalo na tržište nafte kroz godine su razni naftni šokovi od kojih je prvi bio 1973. godine. Svaki je naftni šok doveo do padova i varijacije u cijenama, promjena u ponudi i potražnji, a svjetska gospodarstva morala su se nositi s tim posljedicama i riješiti problem cijena nafte kako bi se iste stabilizirale. Generalno je moguće zaključiti da su naftni šokovi uglavnom bili uzrokovani raznim političkim uzrocima, a svaki je ostavio određene posljedice na svjetska gospodarstva. Vremena velikih naftnih šokova (barem zasad) su iza nas. Međutim, nepredviđen događaj poput pandemije koronavirusa može dovesti, i zaista je doveo, do novih (globalnih) poremećaja.

naftni šokovi ; (politički) uzroci ; COVID-19

nije evidentirano