hrvatski

Nove tehnologije, stare ideologije: prikazi jezika u BBC Learning English

U današnjem svijetu formalno poučavanje i učenje jezika nisu više ograničeni na nastavu u učionici. Internetske platforme i mobilne aplikacije za učenje postaju sve popularnije, pogotovo ako ih njihovi korisnici doživljavaju kao autoritetne izvore objektivnih/neutralnih/legitimnih informacija o jeziku. Koristeći se multimodalnim pristupom kritičkoj analizi diskursa (Verschueren 2012, Machin i Mayr 2012, Fairclough 2015), ovaj rad analizira prikaz različitih aspekata engleskog jezika na platformi za učenje jezika BBC Learning English, koja na servisu YouTube trenutno ima 3, 9 milijuna pretplatnika. Glavna su istraživačka pitanja: (1) koje se (jezične) ideologije promoviraju na toj platformi i (2) koje se strategije koriste radi promocije raznih ideologija. Preliminarni rezultati pokazuju da se te nove tehnologije, često percipirane kao progresivne, zapravo koriste za promociju konzervativnih i isključivih ideologija, koje nisu proizašle iz lingvističkih pogleda na jezičnu raznolikost te na odnos standardnih i nestandardnih dijalekata. Pa ipak, zbog BBC-jeva društvenog autoriteta u raznim izvanjezičnim područjima, može se pretpostaviti da velik broj korisnika te platforme takve ideologije doživljava kao znanstvene, ne-ideološke činjenice. U podacima se vidi prisutnost nekoherentnih/konfliktnih jezičnih ideologija između i unutar pojedinih videa, kao i pokušaji delegitimacije i brisanja različitih jezičnih oblika, što može pojačati razinu učeničkog straha od jezika. Među ideologijama su (1) ideologija standardnog jezika, (2) ideologija monoglosije, (3) ideologija formalnog stila, (4) ideologija monosemonimije (jedan oblik ~ jedno značenje), (5) ideologija monosemografije (jedno značenje ~ jedan način pisanja), (6) ideologija latinskoga, (7) ideologija dekontekstualizirane ljubaznosti i (8) fikcija homogenosti. Neke su od strategija: (1) strategija prividne deskriptivnosti, (2) multimodalna delegitimacija (npr. korištenje usklika, precrtavanje elemenata crvenim markerom ili pokazivanje prstom na gledatelje kao da ih se ispravlja ili upozorava i (3) stigmatizacija neželjenih elemenata korištenjem negativnih mentalnih modela (npr. kvarenja i intruzije). Svi navedeni rezultati dovode do zaključka da je potreban nijansiraniji pristup koji bi promovirao inkluzivnije jezične ideologije ako se želi da učenje jezika bude utemeljeno na realističnijim i manje osuđujućim opisima jezične varijantnosti. English: In today’s world, formal language teaching and learning are no longer restricted to in-person classes. Online learning platforms and mobile apps are becoming ever more popular, especially if their users perceive them as authoritative sources of ‘objective/neutral/legitimate’ language-related information. Using a multimodal critical discourse analysis approach (Verschueren 2012, Machin & Mayr 2012, Fairclough 2015), this study looks at the presentation of various aspects of English on the BBC Learning English language-learning platform, which currently has 3.9 million subscribers on YouTube. The main research questions are (1) what (language) ideologies are promoted on the platform? and (2) what strategies are used to promote various ideologies? The preliminary results show that these new technologies, often regarded as progressive, are in fact used to promote conservative and exclusive ideologies, which are not derived from linguistic views of language diversity and of the relation between standard and non-standard dialects. Still, due to the BBC’s societal authority in various extralinguistic domains, it can be assumed that a large number of the platform’s users perceive such ideologies as scholarly, non- ideological facts. The data indicate the presence of incoherent/conflicting language ideologies between and within individual videos, as well as attempts to delegitimize and erase various linguistic forms, thus potentially increasing the level of learners’ language anxiety. The ideologies include (1) the ideology of the standard language, (2) the monoglossic ideology, (3) the ideology of formal style, (4) the ideology of monosemonymy (one form ~ one meaning), (5) the ideology of monosemography (one meaning ~ one spelling), (6) the ideology of Latin, (7) the ideology of decontextualized politeness, and (8) the fiction of homogeneity. Some of the strategies are (1) the strategy of apparent descriptiveness, (2) multimodal delegitimation (e.g. using exclamations, crossing elements out by using a red marker or pointing at the viewer as if to correct and warn them), and (3) the stigmatization of unwanted elements by using negative mental models (e.g. corruption and intrusion). All of these results point to the conclusion that what is necessary is a more nuanced approach promoting more inclusive language ideologies if language learning is to be based on more realistic and less judgmental descriptions of language variation.

multimodalna kritička analiza diskursa, BBC, jezične ideologije

nije evidentirano