hrvatski

NMP, NMVZ: Ideologija novih medija u međugeneracijskom diskursu

Digitalne komunikacijske tehnologije promijenile su način na koji ljudi komuniciraju u javnoj i privatnoj sferi. Razne nove komunikacijske platforme također su postale široko rasprostranjene i transformirale su informacijski i medijski krajolik. Ideologije novih medija i jezične ideologije međusobno se uvjetuju i prožimaju, ali one su obje i etnografski kontekstualizirane: Appaduraijevi medijski krajolici (mediascapes) impliciraju da mediji stvaraju naš pogled na svijet, a s njima blisko povezani idejni krajolici (ideoscapes) upravo su oblikovani ideologijama koje uglavnom usvajamo diskursom i one se same reproduciraju u diskursu i društvenoj interakciji. Sve su ideologije multiplicirane, frakturirane i promjenjive, pa i one jezične koje se u novim medijima medijatiziraju. Promjene u jezičnoj strukturi, i na planu izraza i na planu sadržaja, posljedice su društvenih promjena i novih ideologija koje se upravo nameću strukturama različitih diskursa – i onog međugeneracijskoga konkretnog komunikacijskog događaja u kojem sudjeluju pripadnici različitih dobnih skupina. Premda su baš mladi kreatori ideologija novih medija i jezičnih ideologija, znači i novih jezičnih struktura koje zbog brzine komunikacije ponekad bitno skraćuju poruku i svode je na niz kratica i akronima, takvu su komunikaciju (barem dijelom, ako ne u potpunosti) prihvatili i stariji, želeći demonstrirati svoju sveprisutnost, informiranost i, što je najvažnije, inkluzivnost. U međugeneracijskom dijalogu oni su konstruirali i novi identitet, međuidentitet (interidentitet). Budući da je i novi medij novi komunikacijski kanal, a ideologija se očituje u odabiru medija u nekom komunikacijskom kontekstu, onda je i komunikacijski kanal ideologija per se koja upućuje na namjeru govornika. Iako se mladi identificiraju s novim medijima, pa odatle i negativni stereotipi o ulozi i mjestu novih medija u kulturama standardnih jezika, jezična praksa potvrđuje ekspanziju i akceptiranje novih jezičnih obrazaca kojima je zajedničko potpuno rušenje norme. Sociolingvistički pristup na osnovi kvalitativne analize podataka pokazuje ne samo koliki je otklon od ideologije standardnog jezika nego i od postojećih nestandardnih idioma. Istraživanje otkriva i koliko su semantika i pragmatika takvog diskursa na društvenim mrežama i komunikacijskim platformama, posebno na WhatsAppu, kontekstualno limitirane i intencionalne. // Digital communication technologies have changed the way people communicate in the public and private spheres. Various new communication platforms have also become widespread and have transformed the information and media landscape. New media ideologies and language ideologies are interdependent and entwined, but they are also both ethnographically contextualised: Appadurai’s mediascapes imply that media shape the way we view the world while closely related ideoscapes are shaped by ideologies that are mainly acquired through discourse, and ideologies themselves are reproduced in discourse and social interaction. All ideologies are multiplied, fractured and changeable, including the language ones that are mediatized in the new media. The changes in language structure, in its form and content, are the result of social changes and new ideologies that are imposed by different discourses – one of which is a specific intergenerational communicative event with participants belonging to different age groups. Young people are the creators of new media ideologies and language ideologies, along with new linguistic structures that due to the speed of communication sometimes significantly shorten the message to a sequence of abbreviations and acronyms. However, this type of communication has been, at least partly, accepted by older generations as well, demonstrating their presence, awareness and, most importantly, inclusiveness. In that intergenerational dialogue they have created a new identity – interidentity. Since a new media is also a new communication channel, and ideology is revealed through the choice of media in a communicative context, the communication channel is therefore an ideology per se, indicating the speaker’s intention. Even though young people identify themselves with the new media, from which negative stereotypes about the role and place of the new media in standard language cultures stem from, linguistic practice confirms the expansion and acceptance of new linguistic patterns that involve a complete violation of the norm. A sociolinguistic approach based on the qualitative data analysis shows not only the divergence from the standard language ideology, but also from the existing nonstandard idioms. The paper also reveals how much semantics and pragmatics of the discourse on social networks and communication platforms, especially on WhatsApp, are contextually limited and intentional.

međugeneracijski diskurs, semantika i pragmatika, ideologija novih medija

nije evidentirano