hrvatski

Specifične opasnosti od igala i oštrih predmeta: posljedice-ubodni incidenti

Ekspozicija krvi i profesionalni rizik izlaganja krvi zaraženog bolesnika nije isti za sve zdravstvene djelatnike. Najčešće ubodne incidente i druge oblike izloženosti krvi prijavljuju medicinske sestre, zatim liječnici i laboratorijsko osoblje, rjeđe drugi djelatnici. Profesionalna izloženost bolničkog osoblja infekcijama koje se prenose krvlju može se spriječiti ili barem donekle umanjiti primjenom zaštitnih mjera. Uvod: Najveći rizik infekcije nose ubodni incidenti šupljim iglama jer pri tome može doći do inokulacije kontaminirane krvi u organizam izložene osobe. Obzirom da ovakvi oblici izloženosti razvijaju u osoba i najveći strah od infekcije, oni se češće i prijavljuju. Iz epidemioloških podataka proizlazi da je u Hrvatskoj rizik profesionalne izloženosti zdravstvenih djelatnika infekcijama koje se prenose krvlju nizak. Prema Godišnjem izvješću Povjerenstva za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija Ministarstva zdravstva vidljivo koliko je ovaj problem u Hrvatskoj podcijenjen i zanemaren: proizlazi da svega oko 5% zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj koji dožive profesionalnu izloženost krvi prijavljuje ekspozicijske incidente nadležnim tijelima, što znači da ih 95% ostane nezabilježeno. Zdravstveni djelatnici trebali bi se kontinuirano educirati o mjerama prevencije te o potencijalnim opasnostima koje uzrokuju infekcije prenosive krvlju. Cilj rada: Ovaj rad predstavlja prikaz slučaja zdravstvenog djelatnika prilikom ubodnog incidenta, te strah i zabrinutost koja se javlja nakon istog. Naglasak je stavljen na potrebama i važnosti timske suradnje između svih dionika uključenih u zbrinjavanje ubodnog incidenta kao i na važnosti psihološke potpore izloženog djelatnika. Zaključak: Primum non nocere svakako je prvi postulat kada govorimo o sigurnosti bolesnika. No jednako tako ne smijemo zaboraviti važnost očuvanja vlastite sigurnosti i vlastitog zdravlja.

edukacija, stres, ubodni incidenti

nije evidentirano