hrvatski

Upućivanje u diskursu osoba s afazijom: novo, dano i pretpostavljeno

Afazija je stečeni jezični poremećaj koji nastaje uslijed oštećenja jezičnih centara u mozga (ASHA 2020). Analiza pripovjednoga diskursa pruža bogat uvid u jezične sposobnosti osoba s afazijom (OSA). Jedan od načina postizanja kohezije u diskursu jest upućivanjem (eng. reference). Upućivanje zahtijeva uporabu prikladnoga sredstva kojim se naznačuje da je određena obavijest u diskursu nova, dana ili pretpostavljena (Givón 1989). Za uvođenje novoga referenta obično se rabe neodređeni oblici (npr. jedan dječak), za upućivanje na prethodno spomenuti referent zamjenice, a za ponovno uvođenje referenta određeni oblici (npr. vlastita imena). Funkcije tih pragmatičkih kategorija opće su, no jezična se sredstva mogu razlikovati u jezicima. Prijašnja istraživanja potvrđuju razlike u čestoti uporabe upućivačkih sredstava OSA u odnosu na osobe urednoga jezičnog statusa (UJS), ali pri tomu je fokus na engleskom jeziku te na kvantitativnim istraživanjima (Zhang i dr. 2020). Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati razlike u upućivanju na novi, dani i pretpostavljeni referent u pripovjednom diskursu OSA i UJS, promatrajući uvođenje referenta (USJ: očekujemo imenice), održavanje referenta (UJS: očekujemo veću uporabu zamjenica) te ponovno uvođenje referenta (UJS: očekujemo veću uporabu imenica). Iz Hrvatskoga diskursnoga korpusa govornika s afazijom (Kuvač Kraljević, Hržica i Lice 2017) izdvojeni su pripovjedni uzorci OSA (n = 17) i UJS (n = 17). Izračunani su udjeli vrsta upućivačkih sredstava u svakoj od kategorija. Nisu pronađene razlike između dviju skupina u čestoti upućivanja, no postoje razlike u uporabi jezičnih sredstava u uvođenju i ponovnom uvođenju referenta. Obje skupine najčešće uvode referent imenicom (MOSA = .78, SDOSA = .37 ; MUJS = .98, SDUJS = .08), ali OSA češće rabe zamjenicu (t = 2.129, df = 32, p < 0.05 ; MOSA= .22, SDOSA = .37, MUJS = .02, SDUJS = .08). U ponovnom uvođenju OSA u većoj mjeri rabe zamjenice (t = 2.047, df = 30, p < 0.05 ; MOSA = .69, SDOSA = .32 ; MUJS = .49, SDUJS = .22), a UJS imenice (t = -2.123, df = 30, p < 0.05, MOSA = .31, SDOSA = .32 ; MUJS = .51, SDUJS = .22). U kvalitativnoj su analizi pronađene razlike između skupina u prikladnosti uporabe jezičnih sredstava.

upućivanje, diskurs, pragmatičke kategorije, afazija, hrvatski

nije evidentirano