hrvatski

Sinergistički učinak galne kiseline, taninske kiseline i timola na koncentraciju malondialdehida i sastav masnih kiselina tkiva tovnih pilića

Dodatak fenolnih spojeva u hranu za životinje postaje sve interesantniji posljednjih godina. Zbog antioksidativnih svojstava, fenolni spojevi u hrani za životinje mogu biti zanimljiva hranidbena strategija za smanjenje oksidacije masnih kiselina u jestivim tkivima. Stoga je cilj našeg istraživanja bio istražiti moguće učinke fenolnih spojeva na profil masnih kiselina i oksidacijsku stabilnost tkiva tovnih pilića. Stotinu i dvadeset muških brojlera (soj Ross 308) raspoređeno je u četiri hranidbena tretmana: kontrola, laneno ulje (2% lanenog ulja u hrani), fenoli (0, 5% galne kiseline, taninske kiselina i timola u omjeru 25:25:1) i fenoli + laneno ulje (0, 5% galne kiseline, taninske kiseline i timola u omjeru 25:25:1 i 2% lanenog ulja u hrani). Masne kiseline su analizirane plinskom kromatografijom s masenom detekcijom. Rezultati su obrađeni pomoću programa GraphPad Prism 8. ANOVA i post-hoc Tukey test primijenjeni su za utvrđivanje statističkih razlika između skupina. Razmatrane su značajne razlike pri p < 0, 05. Vrijednosti FRAP i DPPH pokazale su značajno poboljšanje antioksidativnih svojstava u mješavini fenola u usporedbi s pojedinačnim spojevima. Oksidativna stabilnost mjerena je koncentracijom malondialdehida u pilećem mesu koje je bilo zamrznuto šest mjeseci. Primjena fenolnog spoja također je promijenila profil masnih kiselina jestivih tkiva. Koncentracija linolenske kiseline bila je povećana u skupini s fenolnim spojevima i lanenim uljem u usporedbi sa skupinom koja je hranjena samo lanenim uljem. Primjena fenolnih spojeva značajno utječe na sadržaj linolenske masne kiseline i oksidativnu stabilnost jestivih tkiva pilića. Stoga bi opisana mješavina fenolnih spojeva mogla biti alternativa trenutno korištenim antioksidansima u hrani za životinje.

Fenoli, pilići

nije evidentirano