hrvatski

Hemisferna lateralizacija percepcije trajnja zvukova

Istraživanja hemisferne leteralizacije čine vrlo zanimljivo područje jer su put do odgovora na pitanje na koji način funkcionira naš mozak, kako se razlikuju dvije hemisfere, na koji način komuniciraju te kako sudjeluju u cjelokupnom procesu kognicije. Dosadašnjim istraživanjima utvrđene su razlike u obradi ritma, frekvencije i harmonije, dok za temporalna obilježja zvuka, poput trajanja, nisu dobiveni sukladni nalazi. Cilj našeg istraživanja bio je ispitati postojanje hemisferne lateralizacije percepcije trajanja zvukova putem metode dihotičkog slušanja u slučaju kada su zadana dva neverbalna zvuka: zvuk koji signalizira opasnost (zvuk sirene) te zvuk koji ju ne signalizira (zvuk zvona). Sukladno postojećim nalazima, pretpostavljeno je kako će za percepciju trajanja zvukova biti dobivena prednost lijeve hemisfere te da će ovaj efekt biti tim izraženiji u situacijama kada je za procjenu zadan zvuk koji signalizira opasnost. Sudionice su bile 94 studentice dominantne desne ruke, dobi između 19 i 27 godina. Zadan im je niz dihotičkih kombinacija dva korištena zvuka (zadanih istovremeno, svaki u jedno uho), a njihov je zadatak bio nakon svake dvije dihotičke kombinacije donijeti procjenu o trajanju jednog, unaprijed zadanog zvuka. Pri mjerenju vremena od trenutka kada je završila druga dihotička kombinacija zvukova do trenutka kada su sudionice dale procjenu trajanja zvuka (vrijeme reakcije), dobivena je značajna interakcija uha i zadanog zvuka: za zvuk sirene dobivena je prednost desnog, a za zvuk zvona lijevog uha. Za prosječan broj točnih procjena trajanja, zvuk zvona pokazao se lakšim za procjenu. Vrijeme reakcije pokazalo je prednost davanja odgovora desnom rukom za zvuk zvona zadan u lijevo uho, dok u ostalim situacijama nije bilo značajne razlike. Sudionice su veći prosječan broj točnih procjena dale lijevom rukom za zvuk sirene zadan u desno i lijevo uho te desnom rukom za zvuk zvona zadan u lijevo uho. Indeks lateralizacije pokazao je nešto veću prednost lijevog uha u prosječnom broju točnih procjena, ali ova razlika nije bila značajna. Za prosječno vrijeme reakcije, statistički značajno više sudionica pokazalo je prednost desnog uha ukazujući time na lateralizaciju percepcije trajanja zvukova u lijevoj hemisferi. Zaključno, dobivene mjere hemisferne lateralizacije ovise o vrsti zadanog zvuka, mjeri reakcije te na njih vjerojatno utječu brojni faktori. Značenje zvukova koje proizlazi iz interakcije pojedinačnih spektralnih i temporalnih karakteristika može nam omogućiti točniji uvid o hemisfernoj lateralizaciji pojedinačnih obilježja, kao što je trajanje zvukova.

hemisferna lateralizacija, percepcija, trajanje zvukova, dihotičko slušanje

nije evidentirano