hrvatski

Utjecaj pandemije COVID-19 na tržište rada članica EU

Pandemija COVID-19 uzrokovana je širenjem SARS-Cov- 2 virusom uslijed kojeg je proglašenjem općeg zatvaranja i karantene u ožujku 2020. godine iz temelja promijenjen život svih nas. Mjere zatvaranja poslovanja i ostale epidemiološke mjere vezane za zaštitu zdravlja utjecale su na usporavanje ekonomske aktivnosti, a time su imale i značajne negativne posljedice na tržište rada. Usporedna analiza podataka stanja zaposlenosti prema različitim socio-demografskim skupinama zaposlenika i skupina zanimanja te sektorima, pokazala je različiti utjecaj na zaposlenost. Kako bi se ukupni negativni trendovi sveli na najmanju moguću mjeru, vlade zemalja članica EU, pa tako i Hrvatske donijele su različite pakete mjera kako bi očuvale radna mjesta i pomogle gospodarskim subjektima najviše pogođenim pandemijom. Navedene mjere imale su povoljan učinak na tržište rada te je već od svibnja 2020. godine došlo do usporavanja rasta stope nezaposlenosti, a u Hrvatskoj je navedenom posebno pogodovala i turistička sezona. U radu se ukazuje na važnu činjenicu kako je primjena mjera za očuvanje radnih mjesta značajno iskrivila stvarne potrebe za radnom snagom. Rezultati ovog istraživanja daju naslutiti kako najnoviji trendovi na tržištu rada povezani s pandemijom COVID-19 ukazuju da za razumijevanje stvarnih problema koji su nastali na tržištu rada nije dovoljno promatrati samo stopu nezaposlenosti ili zaposlenosti. Stoga se ističe važnost problematike nezadovoljene potražnje za radom odnosno neiskorištene dostupne resurse radne snage na tržištu rada. U situacijama kriza i nižeg ekonomskog rasta, upravo raste taj udio „potencijalne dodatne radne snage“. Kombinacija stalno prisutne pandemije i izmjene različitih epidemioloških mjera, slabih izgleda za posao i obiteljskih obaveza kod kuće, natjerala je mnoge ljude da odluče ne tražiti posao tijekom pandemijske krize te se povlače u neaktivnost. Analiza pokazuje da je još u drugom kvartalu 2021. godine u EU nezadovoljena potražnja za radom činila 14, 5% „proširene radne snage“, pri čemu je taj udio veći za 4, 3% boda u korist žena, a posebno ranjivim skupinama pokazali su se mladi te osobe sa nižim razinama obrazovanja. Time se potvrđuje kako je tijekom pandemije COVID-19 došlo do porasta udjela „potencijalne dodatne radne snage“.

COVID-19 ; nezaposlenost ; zaposlenost ; podzaposlenost ; nezadovoljena potražnja za radom ; EU

nije evidentirano