hrvatski

Mavro Orbini: Uz 400. obljetnicu djela 'Il Regno de gli Slavi'

U svom djelu Il Regno de gli Slavi hoggi corrottamente detti Schiavoni - Kraljevstvo Slavena danas iskrivljeno nazivanih Skjavoni Mavro Orbini podastire čitatelju egzaltiranu povijest Slavena kao jedinstvene narodnosne cjeline s opisima hrabrosti i junaštva pojedinaca i istaknutih skupina od njihova mitskog izlaska na povijesnu pozornicu do sukoba s otomanskom osvajačkom silom u 15. i 16. stoljeću. U djelu, pisanom u duhu talijanske humanističke historiografije, iščitava se nordijska, sarmatska, autohtona i biblijska teorija o podrijetlu i jedinstvu slavenskog nacionalnog korpusa. Ideju o Skandinaviji kao pradomovini Slavena nalazi u Shedela, Irenicusa, Krantza i Thürmayera, njihovo naseljavanje Sarmatije preuzima od Kromera i Dubravskog, a dolazak na Balkan i stapanje s Ilirima prepisuje od Popa Dukljanina, Tome Arhiđakona, Ludovika Crijevića Tuberona i Vinka Pribojevića. Orbini uvažava mišljenja grčko-rimskih historičara i geografa Apijana, Plinija, Tacita, Pomponija Mele, Ptolemeja i Diona Cassiusa, a od srednjovjekovnih povjesničara citira Jordanesa, Prokopija Cezarejskog, Pavla Warnefrida 'Đakona', Izidora Seviljskog, Witikinda, Saxa Grammaticusa, Helmolda i Arnolda iz Lübecka, Sigeberta iz Gembloursa i Vinka iz Beauvaisa. Zastupnik je ekvidistance u odnosu na Dubrovniku moćne susjede Veneciju i Otomansko Carstvo. Orbinijeve apstraktne koncepcije i krute retoričke sheme nisu međutim prilagodljive poimanju povijesne znanosti u otvorenijem i tolerantnijem društvu, navjestitelju modernog vremena.

Mavro Orbini; Slaveni; historiografija; humanizam

nije evidentirano