hrvatski

Glavni naglasci i teme novog Direktorija za katehezu

Iako povijest katoličke Crkve bilježi od svojih početaka smjernice koje su imale za zadatak što bolju organizaciju njezina evangelizacijskog poslanja, katehetski direktorij, kao posebna vrsta crkvenog dokumenta nastaje odlukom Drugog vatikanskog koncila (1962. – 1965.). Nakon „Općega katehetskog direktorija“ iz 1971. godine i „Općega direktorija za katehezu“ iz 1997. godine, 25. lipnja 2020. godine javnosti je predstavljen treći direktorij kojim se želi unaprijediti katehetsko djelovanje Crkve u postkoncilsko vrijeme: PONTIFICIO CONSISLIO PER LA PROMOZIONE DELLA NUOVA EVANGELIZZAZIONE, Direttorio per la catechesi, Cinisello Balsamo (Milano), 2020 (Dalje: DC). Proces pripreme spomenutog dokumenta započeo je 2015. godine pod vodstvom Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije, kojega je još 2010. godine osnovao papa Benedikt XVI. i pod nadležnost kojega je prenio i odgovornost za katehezu. Prvotni cilj spomenutog Vijeća bila je revizija Općeg direktorija za katehezu iz 1997. godine koji je prema mišljenju katehetičara U. Gianetta (2007: 302) donio jednu „proročku“ novinu: „on je potpuno usmjeren prema novom mjestu kateheze, gotovo bi se moglo reći prema njezinu posvemašnjem premještanju iz područja redovita pastorala vjernika prema području evangelizacije i misijskog djelovanja“. To „proroštvo“ doživjelo je svoje ispunjenje novim Direktorijem. Naime, povezivanje kateheze i evangelizacije htjelo se intenzivirati i tako se od prijedloga revizije prethodnog Direktorija došlo do potrebe izrade novog dokumenta. Kako ističe sam predsjednik spomenutog Vijeća, mons. R. Fisichella (DC, Guida alla lettura, 2020), tome su doprinijela na poseban način dva razloga. Prvi je kulturalne naravi, a odnosi se na brze promjene koje uzrokuje razvoj digitalne kulture i s njome povezani procesi globalizacije. Drugi razlog je teološke i crkvene naravi i temelji se na potrebi integracije teoloških naglasaka počevši od proslave Velikog jubileja 2000., uvažavanja novijih dokumenata crkvenog učiteljstva, rezultata sinodalnih radova, te apostolske pobudnice pape Franje Evangelii gaudium (2013.), koja je ujedno označila i program njegova pontifikata (usp. EG 25). Već je u toj pobudnici istaknuta nužnost „kerigmatske kateheze“ (EG, 164-165) koja proizlazi iz zahtjeva ostvarivanja nove etape evangelizacijskog poslanja Crkve. Kako se ističe u novom Direktoriju, zapravo je danas najveći izazov upravo misijsko djelovanje Crkve - paradigma svega crkvenog služenja koja zahtjeva prijelaz od pastorala konzervacije u misijski pastoral (DC, str. 13). U tom procesu (evangelizacije) „kateheza sudjeluje prema svojoj vlastitoj naravi da bi vjera mogla biti podržana trajnim sazrijevanjem kako bi se izrazila u stilu života koji mora obilježavati Kristove učenike“ (DC, 1). Sukladno zahtjevu procesa evangelizacije, a čije karakteristike trebaju resiti i katehetsko služenje Crkve, primat (u kvalitativnom smislu) daje se kerigmi. Što to zapravo znači izlaže se u drugom dijelu izlaganja temeljem analize sadržajne strukture novog Direktorija.Struktura novog Direktorija, uvelike se razlikuje od strukture prethodnog Direktorija (1997.) i reflektira nosive stupove njegove poruke u čijem je centru jedan teološki koncept temeljem kojeg je onda moguće izdvojiti karakteristike koje čine eksplicitnim primat kerigme (DC, 2, 33b, 57-60, 175, 196, 303b) po pitanju naglasaka vezanih uz: proces, izvore i metodologiju katehetskog služenja Crkve. Novi Direktorij za katehezu, uz Vodič za čitanje, Predgovor, Uvod (br. 1-10) i Zaključak (br. 426- 428), sastoji se od tri glavna dijela, dvanaest poglavlja u kojima se na 380 stranica (u talijanskom izdanju) obrađuje stvarnost kateheze Crkve u perspek tivi prvenstva evangelizacije. Prvi dio: Kateheza u evangelizacijskom poslanju Crkve sadrži sljedeća poglavlja: I. Objava i njezino prenošenje (br. 11-54), II. Identitet kateheze (br. 55-109), III. Kateheta (br. 110- 129) i IV. Formacija kateheta (br. 130-156). Drugi dio dokumenta, pod naslovom Proces kateheze, obrađuje pitanja vezana uz metodologiju vjere, sadržajne izvore kateheze, katehetsku metodologiju i život sugovornika: V. Pedagogija vjere (br. 157- 181), VI. Katekizam Katoličke Crkve (br. 182- 193), VII. Metodologija u katehezi (br. 194-223) i VIII. Kateheza u životu osoba (br. 224-282). Posljednji dio, Kateheza u partikularnim Crkvama, donosi smjernice za inkulturaciju i organizaciju katehetskog djelovanja u suvremenom kontekstu i mjesnim crkvama stavljajući naglasak na zajednicu kao subjekt kateheze: IX. Kršćanska zajednica subjekt kateheze (br. 283-318), X. Kateheza pred suvremenim kulturnim scenarijima (br. 319-393), XI. Kateheza u službi inkulturacije vjere (br. 394-408) i XII. Tijela (organizmi) u službi kateheze (br. 409-425). Obrazloženju strukturalne arhitekture dokumenta koju nose sasvim jasni teološki principi posvećuje se posebna pažnja kako bi se potom istaknuli, glavni i komplementarni, naglasci dokumenta, te operativne smjernice koje iz toga proizlaze. Samo polazeći od razumijevanja te strukturalne organizacije dokumenta moguće je onda dovinuti tematske naglaske njegovih pojedinih dijelova, elemente kontinuiteta i diskontinuiteta s prethodnim direktorijima, te usmjerenja koje se nude mjesnim Crkvama u svrhu izrade/revizije nacionalnih direktorija za katehezu (DC, 413). Upravo kako je istaknuto o susretu biskupa Europe odgovornih za katehezu: „ovaj dokument 'nije posljednja riječ', nego 'predposljednja': od mjesnih crkava se očekuje da dodaju 'posljednju riječ' nakon što različite biskupske konferencije primjene novi Direktorij i iskuse njegove učinke unutar svojih teritorija.“ (CCEE, Sezione catechesi, 14.10.2020.) U katehetskom djelovanju Crkve posljednju riječ, u operativnom smislu, pozvani su dati svi njezini članovi integracijom misijskog poslanja u svoje svakodnevno svjedočenje vjere, što je jedan od najvažnijih putova ostvarivanja kerigmatske kateheze u nastojanju oko aktualizacije nove etape evangelizacije u suvremenom svijetu.

Direktorij za katehezu ; Evangelizacija ; Kerigmatska kateheza ; Kršćanska formacija ; Formacija kateheta

Stručni skup je organiziran u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje.