hrvatski

Epidemiologija oralnog karcinoma u Hrvatskoj i svijetu

Rak glave i vrata je važan javnozdravstveni problem današnjeg svijeta ; oralni rak (ili oralni karcinom, kao često korišteni termin) je važna podskupina ovog sijela raka. Najvažniji rizični čimbenici za nastanak ovog raka su alkohol i pušenje ; ogromnu većinu slučajeva čini planocelularni karcinom. Međunarodne usporedbe i procjene trendova komplicirane su nekonzistentno korištenom terminologijom, odnosno različitim definicijama koje se koriste kad govorimo o oralnom raku. Ako se držimo one najjednostavnije (MKB-10 dijagnoze od C00-C06), procjenjuje se da je u svijetu 2020. godine oboljelo gotovo 380.000 ljudi, a umrlo gotovo 180.000. To ga čini 16. rakom i po broju novih slučajeva i po broju smrti ; ukoliko ga promatramo zajedno s rakom orofarinksa (MKB-10 C09-C10), na rubu je vodećih 10 sijela raka. Procjene su napravljene temeljem podataka populacijskih registara za rak i sustava statistika o umrlim osobama. U usporedbi sa zemljama EU, Hrvatska je zemlja srednje incidencije i mortaliteta od oralnog raka. Prema podacima za 2019. godinu bila su 332 nova slučaja (234 u muškaraca) oralnog raka, a 120 novih slučajeva raka orofarinksa (103 u muškaraca). Dobno- specifične stope incidencije su najviše u starijim dobnim skupinama. Dobno-standardizirana stopa incidencije od 2001. do 2019. je u padu od 1, 1% godišnje (najvećim dijelom zbog pada incidencije u muškaraca), a mortalitet je u padu od 0, 9% godišnje, također zbog pada vidljivog u muškom spolu. Nažalost, gotovo polovica svih slučajeva u Registru za rak u proteklom petogodišnjem periodu nema zabilježen podatak o stadiju bolesti prilikom otkrivanja.

oralni rak, epidemiologija, registri

nije evidentirano