Zbrinjavanje gorke morske vode daljnjom tehnološkom obradom (CROSBI ID 718580)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Grgičević, Marija ; Jakić, Jelena ; Labor, Miroslav ; Martinac, Vanja
hrvatski
Zbrinjavanje gorke morske vode daljnjom tehnološkom obradom
Ispuštanje gorke morske vode (engl. Sea bittern) u okoliš, tj. direkto u morsku vodu je otrovno i potencijalno smrtonosno za morski život i ekosustave. Zbrinjavanje kao što je proces isparavanja, ubrizgavanje u morsko dno, ispuštanje u kanalizaciju ili površinske vode zabranjeno je zbog negativnog utjecaja na okoliš. Razvijene su brojne metode zbrinjavanja koje uključuju minimalno i/ili nikakvo ispuštanje u okoliš s ciljem smanjivanja negativnog utjecaja na okoliš. Gorka morska voda visoke koncentracije (gustoće 29-30 °Beˊ, saliniteta 299, 8-310, 4 g L-1) predstavlja bogat i perspektivan izvor kloridnih, magnezijevih, sulfatnih, natrijevih, kalijevih i kalcijevih iona, dok u nižoj koncentraciji sadrži litij, brom, bor, kobalt, krom, željezo mangan, nikal i antimon. Daljnom tehnološkom obradom moguće je izdvajanje minerala visoke čistoće. Koncentracija Mg u gorkoj morskoj vodi može doseći vrijednosti od 30 do 40 kg m-3 što je 20-30 puta više nego u svježoj morskoj vodi. Iz tog razloga gorka morska voda predstavlja alternativu za proizvodnju magnezijevih soli. U radu je korištena gorka morska voda zaostala nakon izdvajanja soli (natrijeva klorida) iz solane Ramova na lokaciji Krvavica (Makarska). U svrhu zbrinjavanja i iskorištavanja gorke morske vode, a ujedno i dobivanja visokokvalitetnog Mg(OH)2 korišten je proces precipitacije. Kao taložno sredstvo korištena je bistra zasićena voda vapnenica u stehiometrijskom odnosu. Istaloženi Mg(OH)2 ukazuje na visoku čistoću obzirom na sadržaj MgO (97, 47%) i CaO (2, 89%) u uzorku. SEM/EDS analiza ukazuje na nastanak ljuspičastih i nitastih struktura nepravilnih oblika (debljine do 400 nm) aglomeriranih nakon procesa sušenja u puno veće tvorevine (veličine μm). Povišenjem temperature smanjuju se nitaste strukture (do 100 nm) unutar aglomerata. Zbog pojave aglomerata analiza raspodjele veličina čestica određena je prije (mulj) i poslije sušenja (prah) uzoraka bez i uz primjenu ultrazvuka u trajanju od 100 s neposredno prije mjerenja. Srednja veličina čestica mulja magnezijeva hidroksida je 3, 082 μm dok je praha 11, 482 μm. U uzorcima praha s povišenjem temperature vidljivo je smanjenje raspodjele veličina čestica (6, 607 μm).
gorka morska voda, precipitacija, magnezijev hidroksid
nije evidentirano
engleski
Disposal of Sea Bittern through further Technological Treatment
nije evidentirano
sea bittern, precipitation, magnesium hydroxide
nije evidentirano
Podaci o prilogu
21-21.
2022.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
3rd ZORH Conference, Book of Abstracts
Brajković, Petra ; Matošin, Ante ; Mužek, Mario Nikola
Split: Sveučilište u Splitu, Kemijsko tehnološki fakultet
978-953-7803-16-2
Podaci o skupu
3. Međunarodni susret znanstvenika, stručnih djelatnika i studenata na temu zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj (ZORH)
poster
28.04.2022-29.04.2022
Split, Hrvatska