hrvatski

Kako smo preživjeli pandemiju koronavirusa? Pozitivna i negativna iskustva građana Hrvatske

Istraživanja učinaka pandemije koronavirusa općenito pokazuju kratkotrajno pogoršanje mentalnog zdravlja tijekom općeg zatvaranja, nakon čega se ono poboljšava. Cilj ovog istraživanja je provjeriti dugoročne posljedice suočavanja s pandemijom na mentalno zdravlje građana Hrvatske te ispitati njihovu uznemirenost različitim okolnostima tijekom pandemije. Uz kvantitativne pokazatelje, zanimala nas je i kvalitativna analiza odgovora sudionika o iskustvima koja im je bilo najteže podnijeti, kao i o onima pozitivnima, te analiza odgovora o tome u čemu je Hrvatska bila uspješna, a u čemu neuspješna tijekom suočavanja s pandemijom. Pod tim vidom su nas posebno zanimale dobne razlike u odgovorima. Istraživanje je provedeno na nacionalnom probabilističkom uzorku odraslih u Hrvatskoj koji su tijekom godine dana sudjelovali u tri točke mjerenja. Korištena je metoda internetski potpomognutog anketiranja. U istraživanju je sudjelovalo 867 sudionika u dobi od 18 do 74 godine (M = 44.97 ; SD = 15.52) od čega je bilo 52.5 % žena. Rezultati analize varijance pokazali su da tijekom vremena dolazi do vrlo malih promjena indikatora mentalnog zdravlja. Specifično, do trećeg mjerenja sudionici su se prilagodili na situaciju i pokazuju sve manje emocionalnih teškoća i opterećenosti neugodnim emocijama, kao i sve manju uznemirenost različitim stresorima. Međutim, detaljniji uvid u rezultate po dobnim skupinama pokazuje veću otpornost starijih sudionika u odnosu na mlađe. Analiza kvalitativnih odgovora o najtežim, ali i o pozitivnim iskustvima tijekom pandemije upućuje na neke važne dobne razlike. Dok su svi najviše isticali nedostatak druženja i ograničeno kretanje, zatvorenost u kući i online nastava posebno su pogađali mlađe sudionike, a informacije iz medija i rad stožera više su opterećivali starije sudionike. Manji broj sudionika koji je pronašao nešto pozitivno u pandemijskom razdoblju navodi veću obiteljsku povezanost i više vremena za sebe, dok su digitalizaciju kao dobrodošlu prihvatili jedino mlađi sudionici. U pogledu uspjeha i neuspjeha u odgovoru Hrvatske na pandemiju, većina sudionika smatra da Hrvatska nije bila uspješna, pri čemu su najkritičniji sudionici srednje odrasle dobi. S druge strane, uvođenje i pridržavanje mjera ističu se kao element uspješnosti, no i tu postoje razlike po dobnim skupinama. Implikacije dobivenih rezultata komentirat će se u raspravi.

odgovor na pandemiju koronavirusa ; mentalno zdravlje ; stresori ; pozitivne posljedice ; dobne razlike

nije evidentirano