hrvatski

Posljedice pandemije na potrošnju energije i energetsku tranziciju

Pojava pandemije COVID-19 početkom 2020. godine imala je značajan utjecaj kako na svjetsko tako i na hrvatsko gospodarstvo i stanovništvo. Zatvaranje gospodarstava i pad ekonomske aktivnosti na svjetskoj razini utjecaj je na smanjivanje bruto domaćeg proizvoda za 3, 3 posto. Ograničavanje kretanja stanovništva od Sjedinjenih Američkih Država, preko Europske Unije, Rusije, Indije i Kine pa sve do Japana imalo je značajan utjecaj na energetska tržišta. Promjene su se dogodile kako na nacionalnoj tako i na globalnoj razini, pri čemu je potrošnja primarne energije smanjena za 4.5 posto, s najvećim padom potražnje nafte, plina i ugljena, kao i emisije ugljičnog dioksida čija emisija je smanjena 6.2 posto. Pad je bio najveći u zadnjih 70-tak godina, još od Drugog svjetskog rata. I u Hrvatskoj je došlo do smanjivanja gospodarske aktivnosti te je bruto domaći proizvod pao za 8.1 posto. Došlo je do smanjivanja potrošnje energije, primarne za 4.5 a finalne za 6.5 posto a kao posljedica se javila manja emisija ugljičnog dioksida i to za čak 6.9 posto. Ipak, pandemija nije imala negativan utjecaj na energetsku tranziciju, kako na svjetskoj razini tako i u Hrvatskoj. Proizvodnja odnosno potrošnja energije iz obnovljivih izvora, prije svega sunca i vjetra, nastavila je rasti bez obzira na značajno smanjivanje potrošnje električne energije. Također elektrifikacija cestovnog prometa nastavljena je značajnim rastom broja vozila na električnu energiju, prije svega osobnih automobila. Pronalazak cjepiva za COVID 19 i cijepljenje stanovništva krajem 2020. godine utjecao je na ubrzan gospodarski oporavak 2021. godine što bi očekivano trebalo utjecati na rast potrošnje energije i emisije ugljičnog dioksida s obzirom na visoku koreliranost navedenih varijabli.

pandemija, BDP, energija, ugljični dioksid, energetska tranzicija

nije evidentirano