hrvatski

Uloga analitičkog mišljenja u predviđanju stavova o cijepljenju - što povjerenje ima s tim?

Još uvijek aktualna pandemija COVID-19 potaknula je brojna istraživanja odrednica stavova i namjera cijepljenja. Pritom, istraživanja su često usredotočena na različite čimbenike izravno povezane s cjepivima, kao što je znanje o cjepivu. U ovom smo se istraživanju usredotočili na ispitivanje uloge dvaju kognitivnih čimbenika koji su se pokazali povezanima sa širokim rasponom uvjerenja i ponašanja u svakodnevnom životu - sklonost razmišljanju aktivno otvorenim umom te kognitivna refleksivnost. Naš cilj je bio istražiti odnos između tih dvaju indikatora analitičkog mišljenja i stavova o cijepljenju protiv COVID-19, kao i povezanost sa stvarnim statusom o cijepljenju, pri čemu smo testirali i medijacijsku ulogu povjerenja u političke te znanstvene i stručne institucije. Podaci su prikupljani tijekom prosinca 2021. i siječnja 2022. online anketom na nacionalno reprezentativnom uzorku s obzirom na kvote dobi i spola. Rezultati utvrđeni strukturalnim modeliranjem pokazali su da je efekt razmišljanja aktivno otvorenim umom na pozitivne stavove o cijepljenju protiv COVID-19 bio potpuno posredovan povjerenjem u eksperte, dok su efekti kognitivne refleksivnosti bili zanemarivi. K tome, povjerenje u eksperte pokazalo je najsnažniji efekt na stavove o cijepljenju, a testiranim multivarijantnim modelom objašnjen je znatan dio varijance stavova o cijepljenju, kao i stvarne procijepljenosti. Općenito, nalazi ukazuju na složenost odnosa različitih varijabli u razmatranju stavova o cijepljenju te na važnost institucionalnog povjerenja kao determinanti sklonosti pozitivnim stavovima o cijepljenju.

COVID-19 ; cijepljenje ; povjerenje ; kognitivna refleksivnost ; razmišljanje aktivno otvorenim umom ; politička orijentacija ; religioznost

nije evidentirano