hrvatski

Odgoj kao sredstvo prijenosa vrijednosti u Istočnoj Hrvatskoj

U kontekstu današnjih brojnih društvenih problema, poput nezaposlenosti i emigracije sve većeg broja ljudi, obitelj poprima posebnu ulogu. „Postavlja se krucijalno pitanje: Koje su to kompetencije i koje su to vrijednosti koje moramo razvijati kod mladih, a potrebne su za opstanak u vrijeme krize i recesije?“ (Livazović, Jukić, Buljubašić- Kuzmanović, 2015:86). Vrijednosti koje se grade unutar obitelji čine dijete, a kasnije odraslu osobu (ne)spremnom odgovoriti na izazove društva (Družinec, 2016). One moraju pokriti sve društvene aspekte, od onih pedagoških, psiholoških, socijalnih pa sve do gospodarskih. Cilj je ovoga rada na uzorku od 150 mladih i njihovih roditelja s područja Istočne Hrvatske: a) usporediti vrijednosti mladih i njihovih roditelja te utvrditi postoje li generacijske različitosti ; b)usporediti vrijednosti majki i očeva te utvrditi postoji li razlika među vrijednostima ; c)utvrditi najizraženije obiteljskih vrijednosti s obzirom na prikupljene odgovore. Kao ciljna skupina uzeti su mladi jer oni imaju dovoljno znanja i veći pristup informacijama putem škole, interneta, društvenih mreža, svojih vršnjaka nego, primjerice, djeca mlađe dobi. S druge strane, oni u većini slučajeva u hrvatskom društvu još uvijek žive s roditeljima te se na taj način stvaranje i prijenos obiteljskih vrijednosti može najbolje pratiti. Mladi obuhvaćaju kasnu tinejdžersku dob te rane dvadesete (Alfieri i dr, 2014). Prostor Istočne Hrvatske prostor je masivnog iseljavanja mladih, a jedan od razloga može biti i raskorak u vrijednostima i očekivanjima mladih i društva u kojem žive. Kako bi se postavljeni ciljevi ispunili u empirijskom dijelu istraživanja osigurana je suglasnost autora Shaloma Schwarza za primjenu revidiranog upitnika o vrijednostima (Portrait Values Questionnaire, PVQ-RR). Navedeni upitnik razikuje se od prethodne inačice po tome što je broj temeljnih vrijednosti povećan s 10 na 19 čime se nastoji dobiti vidljivija razlika među vrijednostima (Schwarz, Vecchione, Fischer, Ramos, Demirutku, Dirilen-Gumus, Cieciuch, Davidov, Beierlein, Verkasalo, Lonnqvist, Konty, 2012). Ispitanici u odgovorima na postavljena pitanja iznose svoje ciljeve, težnje i želje te se na taj način stvaraju prioritetne vrijednosne skupine. Rezultati su pokazali međugeneracijske različitosti u određenim vrijednostima dok su one unutargeneracijske gotovo jednake. Vrijednosti između obitelji pokazuju slaganje što znači da promjene u društvu utječu na promjene u obitelji. Istraživanja o vrijednostima mladih i njihovih roditelja važna su jer mogu pokazati smjer u kojem se određeno društvo i kultura kreću te se obitelj i škola mogu usmjeriti na odgoj i razvoj onih vrijednosti koje su neophodne za život u današnjem društvu. „Poznavanje vrijednosti pojedinaca i/ili društvenih skupina od osobite je važnosti glede ne samo razumijevanja i objašnjenja aktualnoga ponašanja pojedinaca i skupina već i anticipiranja njihova budućega ponašanja“ (Miliša, Dević, Perić, 2015:9).

kongruentnost obiteljskih vrijednosti ; međugeneracijski prijenos ; struktura vrijednosti

nije evidentirano