hrvatski

Urbani toplinski otok Dubrovnika

Zbog zamjene prirodnih površina izgrađenima formira se urbani toplinski otok grada kojeg karakteriziraju više temperature zraka u gradu u odnosu na njegovu ruralnu okolicu. Iako je urbani toplinski otok vidljiv tijekom cijele godine, njegove negativne posljedice najviše dolaze do izražaja ljeti kada su vrijednosti temperature zraka i površinske temperature izrazito visoke. Neke od posljedica su veća potrošnja energije, narušena kvaliteta zraka, ugroza ljudskog zdravlja, a svime time se smanjuje kvaliteta života gradskog stanovništva. U predavanju je prikazana prostorna raspodjela površinske temperature koja je izračunata iz podataka satelita Landsat-8 za ljetnu sezonu 2020. godine, ali i za ostale sezone 2020. i 2021. godine. Detaljnije su analizirana toplinska obilježja urbanog toplinskog otoka Dubrovnika te područja s najvećim toplinskim opterećenjem. Također, ohlađujući utjecaj vegetacije analiziran je pomoću vegetacijskog indeksa NDVI. Rezultati pokazuju da su gusto izgrađena područja najtoplija zbog koncentracije materijala poput betona, asfalta, stakla i drugih. S druge strane, zelena gradska infrastruktura ima sposobnost ublažiti toplinsko opterećenje u gradu te umanjiti negativne posljedice urbanog toplinskog otoka.

Dubrovnik, urbani toplinski otok, daljinska istraživanja, Landsat, površinska temperatura, NDVI

nije evidentirano