hrvatski

Pojam podataka u teoriji i praksi

U radu se pojam podataka obrađuje s povijesno-etimološkoga, filozofskoga, znanstvenoga i praktičnog aspekta. S povijesno-etimološkog aspekta, podaci su nešto što je dano, prema značenju latinske riječi datum iz koje je nastala engleska riječ data. S filozofskog aspekta, podaci se manifestiraju kao nedostatak uniformnosti ili postojanja razlike u danom kontekstu dok se sa znanstvenog aspekta ističe njihova važna uloga u znanstvenoistraživačkom radu. S praktičnog aspekta, više srodnih podataka sačinjava skup podataka (engl. dataset) te se govori o velikim podacima (engl. big data), povezanim podacima (engl. linked data), kao i podacima u znanstvenoistraživačkom radu (engl. research data). Pojam 'poplave podataka' (engl. data deluge) skovan je kako bi se njime označio fenomen naglog povećanja podataka koji je izravno povezan s tri nabrojana područja. Istodobno, podaci se 'rudare' (engl. data mining) i 'skladište' u 'skladištima podataka' (engl. data warehouse). Konačno, u najnovije vrijeme, ustanovljena je i znanost o podacima (engl. data science) koja u praktičnom smislu obuhvaća sva navedena područja osim 'povezanih podataka' koji pripadaju području semantičkog weba. Zapisi o knjižničnoj, arhivskoj i muzejskoj građi u baštinskim ustanovama također predstavljaju jednu vrstu podataka koju je moguće konvertirati u 'povezane podatke', dok se u svojstvu podataka znanstvenih istraživanja podaci javljaju u obliku skupova podataka koji nastaju na osnovi dokumentiranja uporabe knjižnične, arhivske i muzejske građe u vremenu, ali i dokumentiranja provedbe bilo koje aktivnosti u okviru baštinskih ustanova poput održavanja različitih događanja (otvaranje izložbi, predstavljanja knjiga itd.), provedbi projekata, pružanja specijaliziranih usluga i sl.

podaci ; veliki podaci ; povezani podaci ; podaci znanstvenog istraživanja ; podatkovna znanost ; baštinske ustanove

nije evidentirano