hrvatski

Dijete i dijeta

Prehrana kao važan čimbenik evolucije čovjeka u biološkom i kulturnom smislu nije samo temelj održavanja života, već jedemo kada slavimo, suosjećamo i sve između. Utjecajem sociokulturnih ili ekonomskih čimbenika mijenjala se spoznaja korisnosti i štetnosti pojedinih namirnica. Ne iznenađuje stoga što proteklih 100 godina, od izoliranja prvog vitamina i rođenja nutricionizma, istražujemo utjecaj prehrane na zdravlje i kako smršaviti. Manipuliranje unosom hrane za poboljšanje zdravlja, načina života ili estetike, staro je koliko i stari Grci, no modne dijete postaju dio zapadne kulture u XIX stoljeću. Dječja dob posebno je osjetljiva na čimbenike okoliša od kojih je prehrana među najvažnijima. U prvima godinama stječu se brojne navike i sklonosti za čitav život, poput sklonosti određenoj hrani i okusima. Vanjski utjecaji epigenetskim mehanizmima (teorija dugoročnog programiranja, engl. 'early nutrition memory'), mogu djelovati na cijeloživotno zdravlje čime u dječjoj dobi započima 'programiranje' zdravog starenja. Stoga je poticanje zdravih prehrambenih navika iznimno važan cilj obitelji i zdravstvenih djelatnika. Navike stječemo u obitelji, populacijske preventivne mjere mogu ih ublažiti ili poboljšati. Primjerena prehrana mora osigurati normalan rast i razvoj, dostatan unos energije, optimalan unos nutrijenata- raznolikost, mora biti ukusna, kulturološki prihvatljiva i dostupna. I manji nedostaci važnih nutrijenata, ukoliko su dugotrajniji, poglavito vitamina, minerala i mikroelemenata, mogu negativno utjecati na razvoj, tjelesnu, kognitivnu i psihoemocionalnu sposobnost te imunološki sustav s latencijom sve do starosti. Kulturu današnjice obilježava rastući broj dostupnih tekstova prepunih prehrambenih savjeta. Većina znanstveno neutemeljeni, nerijetko promiču nekritičke promjene u prehrani, eliminaciju čitavih skupina namirnica već od djetinjstva. Savjeti nažalost ne uključuju posjet pedijatru/pedijatrijskom nutricionistu, kamoli provođenje znanstveno utemeljenih dijagnostičkih testova. Profaniranje znanosti opasna je zamka i ozbiljan zdravstveni rizik pedijatrijskoj populaciji. Deklarativno o važnosti prehrane mnogi znaju, ipak bilježimo trend opadanju kvalitete prehrane i navika populacije. Svjesnost i znanstveno utemeljena znanja o razvojnoj ulozi prehrane, prevenciji bolesti i kliničkim primjenama, nedostatna su i među akademskom zajednicom. Najčešće počivaju na motivaciji pojedinca jer kurikulum medicinskih fakulteta nema predmet koji cjelovito obrađuje prehranu. Imajući na umu važnost prehrane jasno se nameće ideja brojnih rizika svake intervencije u jelovnik djeteta, bilo da se radi o medicinski indiciranoj- terapijskoj dijeti, alternativnoj prehrani ili dijeti po vlastitom izboru.

dijete ; terapijska dijeta ; brze dijete ; rast ; razvoj

nije evidentirano