hrvatski

Promjene u krvnoj slici kokoši nesilica lake pasmine nakon primjene fluralanera u terapiji tekuti

Tekuti uzrokuju najvažniju invaziju u intenzivnoj proizvodnji različitih kategorija nesilica. Najčešća je invazija obične tekuti (Dermanyssus gallinae) koja kao hematofagni parazit dovodi do gubitaka krvi s posljedičnom anemijom. Ubodima uzrokuje izrazitu iritaciju i stres, uz čest prijenos različitih mikroorganizama putem ozljeda kože. Navedeni inzulti mogu značajno narušiti zdravlje, dobrobit i proizvodne rezultate. Primjena različitih kemijskih pripravaka rabila se kao glavni oblik kontrole invazija na farmama, no zbog pojave rezistencije te duge karence, niz pripravaka je izašao iz upotrebe. To je posljednjih desetak godina dovelo do istraživanja i primjene različitih fizikalno-kemijskih, bioloških i raznih drugih pripravaka u kontroli invazije tekuti, s različitim učincima i mogućnostima primjene u velikim farmskim sustavima. Pripravak baziran na fluralaneru pokazao je dobru učinkovitost u kontroli tekuti pri čemu se jednostavno i brzo može primijeniti masovno putem pitke vode. U ovom istraživanju praćeno je zdravlje nakon primjene pripravka s aktivnom tvari fluralaner u kokoši nesilica lake pasmine. Cilj istraživanja je bilo praćenje hematoloških pokazatelja anemije, reaktivnosti organizma i stanja stresa te brzine uspostave fizioloških vrijednosti krvne slike i oporavka organizma. Rezultati ukazuju na zadržavanja broja eritrocita u fiziološkim granicama uz blagi pad nakon terapije, što je vjerojatna posljedica kompenzacijskih mehanizama organizma. No, hematokrit, a naročito koncentracija hemoglobina, značajno rastu neposredno nakon terapije ukazujući na anemiju uzrokovanu invazijom tekuti uz brzi oporavak organizma kokoši nakon terapije. Broj leukocita je početno visok, ukazujući na odgovor organizma na invaziju te dolazi do postupnog pada i zadržavanja na nižim vrijednostima do kraja praćenja. Broj i udio pojedinih loza leukocita (limfociti, heterofili i bazofili) nije se značajno mijenjao tijekom praćenja. No, dolazi do značajnog pada broja eozinofila do 14. dana poslije terapije, ukazujući na parazitarnun invaziju i stanje preosjetljivosti organizma kokoši uslijed prisustva kontinuiranog inzulta. Također dolazi i do značajnog porasta udjela i broja monocita do sedmog dana, ukazujući na pojačanu antimikrobnu reaktivnost. Navedeni značajni porast broja monocita podudara se i sa značajnim porastom omjera H/L sedmog dana, koji također ukazuje na pojačanu reaktivnost i sanje stresa organizma. Temeljem navedenog, svakako se može zaključiti da je primjena pripravka fluralanera učinkovita u uklanjanju tekuti, te da se nakon terapije hematološki parametri brzo vraćaju u fiziološke granice osiguracajući nastavak proizvodnog ciklus.

tekut ; Dermanyssus gallinae ; fluralaner ; terapija ; hematološki pokazatelji

nije evidentirano