hrvatski

Uloga radnoga pamćenja u pretrazi dugoročnoga pamćenja

Strategijska pretraga dugoročnog pamćenja zasniva se na znakovima za pretragu čijim se posredstvom pretraga ograničava na uže definirane skupove za pretragu. Ovakav način pretrage je učinkovitiji od pretraživanja jedne šire kategorije. Specificiranje znakova za pretragu smatra se funkcijom radnog pamćenja. No, još uvijek nije jasno zahtijeva li strategijska pretraga i kontroliranu inhibiciju, kao drugu funkciju radnog pamćenja. Za odgovor na ovo pitanje, trenutnim istraživanjem direktno su sučeljene dvije suprotne pretpostavke: (a) ona Rosen i Englea (1997) o aktivnoj inhibiciji ranije dozvanih i trenutno interferirajućih odgovora kao preduvjetu za generiranje novih znakova za pretragu i (b) polazište ovog istraživanja o automatskom oslobađanju od proaktivne interferencije kao korisnom efektu strategijske pretrage do kojeg dolazi svakom izmjenom skupa za pretragu. Studija 1 je, primjenom zadatka stvaranja proaktivne interferencije utemeljenog na Brown-Peterson paradigmi, demonstrirala da prelazak na učenje i reproduciranje odgovora ne samo iz nove semantičke potkategorije (Eksperiment 1), već i iz novog skupa unutar iste potkategorije (Eksperiment 2), rezultira efektom oslobađanja od proaktivne interferencije, neovisno o raspoloživom kapacitetu radnog pamćenja sudionika. Studija 2 pokazala je da se automatski efekt oslobađanja od proaktivne interferencije pojavljuje i u zadatku verbalne fluentnosti u kojem sudionici sami interno organiziraju cjelokupan proces pretrage dugoročnog pamćenja. Eksperimenti 3 i 4 potvrdili su da stupanj fluentnosti raste u funkciji raspoloživoga kapaciteta radnog pamćenja sudionika ; pri tome, kvantitativne, a ne kvalitativne razlike u načinu dosjećanja između dviju skupina sudionika ukazuju na to da se osobe visokog i niskog radnog pamćenja međusobno razlikuju prema stupnju strategijske organizacije, ali ne prema samoj prirodi pretrage dugoročnog pamćenja. Sukladno, zadatkom leksičkog odlučivanja ni u jednoj od dviju skupina sudionika nisu utvrđene naznake inhibiranja odgovora aktiviranih tijekom pretrage dugoročnog pamćenja u zadatku verbalne fluentnosti, bez obzira na to jesu li ti odgovori bili aktivirani eksperimentalno (Eksperiment 3) ili interno (Eksperiment 4). Ovakav obrazac rezultata dovodi u pitanje pretpostavku Rosen i Englea (1997) o nužnosti inhibicije ranije aktiviranih i trenutno interferirajućih odgovora za provedbu strategijske pretrage dugoročnog pamćenja ; namjesto nje, rezultati podržavaju hipotezu trenutnog istraživanja o automatskom oslobađanju od proaktivne interferencije kao korisnom pratećem efektu strategijske pretrage.

radno pamćenje ; strategijska pretraga dugoročnog pamćenja ; proaktivna interferencija ; inhibicija

nije evidentirano