hrvatski

Strukturno-geološke značajke i kinematska obilježja rasjeda u zaleđu Stona i Slanog

Konvergencija Jadranske mikroploče pod Euroazijsku ploču i njezina rotacija u suprotnom smjeru od kazaljke na satu rezultira seizmički aktivnim pojasom na području srednje i južne Dalmacije, a koje se dalje proteže prema Albaniji i Grčkoj. Najjači zabilježen potres na području Stona i Slanog, 40-ak km SZ od Dubrovnika, dogodio se 5. rujna 1996. godine (M = 6, 0, Imax=VIII° MSK) prouzročivši velike materijalne štete u mnogim južnodalmatinskim naseljima. Područje istraživanja u ovom diplomskom radu obuhvaća naslage mezozojske starosti od donjeg trijasa do gornje krede, uglavnom izgrađene od vapnenaca i dolomita, paleogensko-neogenske karbonatno-klastične naslage kao i kvartarne slabo vezane klastične naslage. Kako bi se što bolje interpretirao strukturni sklop južne Dalmacije, u ovome radu je konstruirano pet međusobno paralelnih profila poprečnih na strukture dinaridskog pružanja. Kompresijska tektonika rezultirala je stvaranjem borano-navlačnog pojasa u kojem su dominantni fault-bend i fault-propagation tipovi bora, ali i sustava reversnih i navlačnih rasjeda čiji su kutovi nagiba između 30° i 50°. Površine interpretiranih rasjeda su u rasponu od 22, 83 do 1692, 05 km2. Korištenjem Petroleum Expert Move softvera konstruirani 3D geološki model omogućio je vizualizaciju i interpretaciju kompleksne geometrije struktura u podzemlju. Na temelju geometrijskih parametara rasjeda empirijski proračunate vrijednosti najveće magnitude mogućih potresa u rasponu od 5, 55 do 7, 24 po Richteru ukazuju da interpretirani rasjedi predstavljaju značajan seizmički rizik i hazard za područje južne Dalmacije.

područje Ston–Slano ; borano-navlačni pojas ; fault-propagation i fold-bend-fault tip boranja ; Navlaka Visokog krša ; geološki profili ; 3D geološki model ; empirijski proračunata magnituda potresa

nije evidentirano