hrvatski

Različite vrste učenja u profesionalnom razvoju kao odgovor na potrebe nastavnika u 21. stoljeću

Promjene koje se događaju u odgojno-obrazovnom sustavu teže ka promjenama usavršavanja odgojno- obrazovnih djelatnika. Profesionalni razvoj učitelja treba obuhvatiti metode i organizaciju rada koje će omogućiti učitelju samostalan izbor i donošenje profesionalnih i pedagoških odluka. Suvremeni profesionalni razvoj učitelja je usmjeren na konstrukciju učiteljeva znanja (Tot, 2019) kako bi razvio esencijalne vještine koje će razvijati i kod učenika kako bi postali uspješni u 21. stoljeću (Darling Hammond i sur., 2017). Profesionalni razvoj uključuje prilagodbu oblika usavršavanja učitelja kako bi razvijali kompetencije 21. stoljeća. Od učitelja se očekuje rast i razvoj u profesiji kroz suradnju i međusobno učenje s ciljem rješavanja problemskih zadataka, korištenja tehnologije, mentoriranja te refleksije i djelovanja na temelju iste (Garcia, 2012). Informalni oblici učenja kao dio profesionalnog razvoja proizlaze iz svakodnevnih životnih aktivnosti. Omogućuju pojedincu da učenje prilagodi vlastitom tempu te da odabere područja u kojima će se kontinuirano usavršavati. Time ovakvo učenje omogućuje postavljanje i ostvarivanje individualnih ciljeva pojedinca temeljem kojih će doprinijeti osobnom, ali i profesionalnom razvoju. Oblici učenja koji odgovaraju svojim karakteristikama informalnom učenju zasnovani su na dosadašnjem iskustvu koje se nastoji unaprijediti i interesu koji se nastoji zadovoljiti. Prethodna istraživanja ukazuju na potrebu učitelja za informalnim oblicima učenja u profesionalnom razvoju zbog njihove vremenske, područne i interesne praktičnosti (AZOO, 2013 ; Mlinarević i Borić, 2007). Unatoč tim spoznajama, među učestalijim oblicima profesionalnog razvoja su stručna usavršavanja i to tradicionalni oblici poput plenarnih predavanja (Horvat i Lapat, 2012 ; Rogić, 2017 ; Skupnjak i Tot, 2019). Zbog očiglednog suočavanja potreba i želja učitelja za informalnim oblicima profesionalnog razvoja s učestalosti onih oblika profesionalnog razvoja koji pohađaju, upitna je kontinuiranost takvog profesionalnog razvoja i koliko su učitelji uistinu u korak s promjenama. Iz navedenog proizlazi daljnja potreba za istraživanjem razloga koji prethode odabiru oblika profesionalnog razvoja te usavršavanje učitelja za samoinicijativnim provođenjem informalnih oblika profesionalnog razvoja. Također, potrebno je istražiti načine kojima se fokus profesionalnog razvoja može usmjeriti na pojedinca kako bi se pojedinac razvijao u području interesa i zadovoljavao vlastite potrebe u odgojno-obrazovnom radu i procesu.

obrazovanje , cjeloživotno učenje, perspektive, profesionalni razvoj

nije evidentirano