hrvatski

Odnos receptivnog jezika i radnog pamćenja kod djece s umjetnom pužnicom

Recentna istraživanja jezičnih ishoda djece nakon ugradnje umjetne pužnice (UMP) usmjerena su na dokazivanje jednog od dva predložena objašnjenja njihove znatne varijabilnosti: senzoričkog (jezični ishodi pod utjecajem su ograničenja signala iz kohlearnog implantata) ili kognitivnog (rana slušna deprivacija ograničava razvoj kognitivnih mehanizama koji trebaju podupirati daljnji razvoj jezika). Opravdanost ove dihotomije može biti istražena analizom odnosa mjera receptivnog jezika i radnog pamćenja, odnosno sposobnosti pohranjivanja verbalnih i neverbalnih informacija i njihovog procesiranja. U ovom istraživanju ispitan je odnos između verbalnog (test raspona znamenki) i neverbalnog (Corsi blok test) radnog pamćenja i rezultata na Peabody slikovnom testu rječnika (PPVT-III-HR) te Testu razumijevanja gramatike (TROG-2:HR) u skupini 30 oralno habilitirane i educirane gluhe djece starosti između 6 i 11 godina, bez dodatnih poteškoća, implantirane do 4. godine života. Korelacijska analiza pokazala je da su rezultati PPVT-a (ϱ=0.37, p=0.044) i TROG-a (ϱ=0.58, p=0.001) značajno povezani s pohranom verbalnih informacija, ali ne i s procesiranjem verbalnih informacija te s pohranom i procesiranjem neverbalnih informacija. Pohrana neverbalnih bila je značajno bolja od pohrane verbalnih informacija (Mann-Whitney U=2, W=467, p=0.000), a procesiranje neverbalnih značajno bolje od procesiranja verbalnih informacija (Mann-Whitney U=204.50, W=669.50, p=0.000). Navedeno upućuje da jezični razvoj djece s UMP može biti opterećen ograničenjima u pohrani verbalnih podataka u radnom pamćenju. Također, bolje neverbalno radno pamćenje ispitanih pedijatrijskih korisnika UMP sugerira da rana slušna deprivacija nije općenito odgovorna za arhitekturu kognitivnih mehanizama potrebnih za izvođenje složenih zadataka: njihovo bolje neverbalno radno pamćenje implicira kognitivni kapacitet koji biva zasjenjen medijacijom verbalnim podacima, u čijoj su pohrani i procesiranju korisnici UMP a priori loši. Stoga se čini mogućim da (pre)niska vjernost signala koji osigurava UMP ugrožava izvedbu ispitanih korisnika UMP na zadacima radnog pamćenja verbalnih podražaja. Međutim, za precizniju interpretaciju rezultata potrebna je šira analiza obilježja habilitacije, odnosno postupaka usmjerenih na kompenzaciju spomenutih senzoričkih ograničenja. Izloženi preliminarni rezultati imaju kliničku vrijednost jer upućuju da habilitacijski rad treba biti intenzivno i maksimalno usmjeren na stvaranje najbogatijeg mogućeg okruženja za učenje jezika, iz čega tek mogu proizaći jači kognitivni mehanizmi za njegov složeniji razvoj (a ne obrnuto, kako se može činiti), poput boljih sposobnosti verbalnog radnog pamćenja.

kohlearni implant ; receptivni jezik ; verbalno radno pamćenje ; neverbalno radno pamćenje ; pohrana i procesiranje informacija

nije evidentirano