hrvatski

Vlaho Bukovac i Dubrovnik: utemeljiteljska uloga Vlaha Bukovca u razvoju moderne umjetnosti u Dubrovniku

Razvoj moderne umjetnosti u Dubrovniku iniciran je pojavom i djelovanjem Vlaha Bukovca. Posvećene su mu najranije likovne kritike, njegov odlazak na École des Beaux-Arts u Pariz, prve izložbe i uspjehe pozorno i redovito prati dubrovačka publika, a interes za njegovim opusom kontinuirano se nastavlja i nakon 1922. godine. Umjetnički razvoj talentiranog mladog slikara nije bio samo Bukovčev privatni uspjeh, već je značio i nestrpljivo iščekivani nastavak bogate likovne tradicije Dubrovnika nakon duge cezure. Dubrovački početak karijere Vlaha Bukovca i njegov skorašnji uspjeh potaknuo je mlade talentirane umjetnike na okušavanje u umjetničkim disciplinama i privlačio je umjetnike iz drugih sredina u Dubrovnik. Čitav niz dubrovačkih slikarica i slikara ustrajao je u likovnim nakanama upravo zahvaljujući njegovim poticajima – Flora Jakšić, Domenika Suhor, Zenaida Bandur, Marko Rašica, Niko Miljan i dr. Njegova podrška i neformalne poduke isticani su u svakom predstavljanju novog umjetničkog imena, te Vlaho Bukovac ima karakterističnu utemeljiteljsku ulogu u razvoju moderne umjetnosti u Dubrovniku, koja se realizirala neformalno i kontinuirano tijekom njegovog života bez obzira na trenutnu slikarevu adresu. Dubrovačko podneblje i pejzaži česti su scenografski okviri Bukovčevih figuralnih kompozicija, a elementi južnjačkog zavičaja uočljivi su unutar brojnih Bukovčevih djela. Na dubrovačkom području izveo je veliki broj javno dostupnih slika, a u privatnim i muzejskim zbirkama nalazi se i najveći broj njegovih djela i neizostavan su segment stalnih postava Umjetničke galerije od osnutka 1945. godine. Veliki broj tih djela ostao je na dubrovačkom području upravo zahvaljujući donacijama samog slikara i njegove obitelji.

Vlaho Bukovac ; Dubrovnik ; moderna umjetnost

nije evidentirano