hrvatski

Recikliranje brodova

Recikliranje brodova može se definirati kao proces u kojemu brodovi odlaze u rezališta na rastavljanje, a potom se odvojeni dijelovi recikliraju te nalaze novu uporabu. Postoji više metoda rastavljanja brodova od kojih je napoznatija metoda nasukavanja na plažu. Reciklažna postrojenja nalaze se na raznim mjestima u svijetu, ali većina brodova odlazi u Europu te u zemlje Azijskog podkontinenta. Međunarodna pomorska organizacija bavi se pitanjima reciklažnih postupaka te pruža smjernice kako obaviti taj posao na najsigurniji način. Hongkonška konvencija bavi se pitanjima sigurnog i ekološki prihvatljivog recikliranja brodova. Baselska konvencija bavi se pitanjima kontrole prekograničnih kretanja opasnog otpada i njihovog odlaganja- Oko 50 različitih vrsta brodova i platformi otišlo je na rezanje u 2016. godini s prosječnom starosti od 28 godina. Od svih vrsta brodova poslanih u rezališta u 2016. godini, najviše je bilo brodova za prijevoz rasutog tereta. Rezališta u Bangladešu, Indiji i Pakistanu najprofatibilnija su rezališta u svijetu zbog kupoprodajne cijene željeza. Razina radničkih prava, onečišćenje okoliša te zdravlje ljudi veliki su problem u zemljama Azijskog potkontinenta zbog ne provođenja propisa konvencija te dugogodišnjeg lošeg načina provođenja procesa recikliranja. Najbolji te najsigurniji način recikliranja brodova bio bi da se taj proces obavlja u brodogradilištima gdje su brodovi građeni.

recikliranje, rastavljanje, Azijski potkontinent, onečišćenje

nije evidentirano