hrvatski

Socijalni kapital stanovništva Republike Hrvatske u sredinama različitog stupnja urbaniziranosti

Izlaganje donosi analizu socijalnog kapitala (SK) stanovništva Hrvatske u sredinama različitog stupnja urbaniziranosti, tj. u velikim gradovima, ostalim gradovima (mali i gradovi srednje veličine) i u ruralnim sredinama. Iako razlike u SK među izloženim sredinama u mnogim zemljama predstavljaju istraživački aktualnu temu, u slučaju hrvatskog društva nije pronađeno istraživanje primarno usmjereno sveobuhvatnom razmatranju ovog fenomena u tom kontekstu. Polazeći od Putnamovog pristupa, SK u radu je konceptualiziran kroz tri dimenzije: a) povjerenje ; b) neformalnu i formalnu društvenu umreženost ; te c) društvenu, tj. političku i građansku participaciju. Nadalje, slijedeći ranije empirijske radove temeljene na Putnamovom pristupu, dimenzije SK istražene su kako slijedi: a) povjerenje obuhvaća povjerenje u političke i društvene institucije te medije ; b) neformalna društvena umreženost istražena je kroz analizu kontakta s rodbinom, susjedima i (bliskim) prijateljima, a formalna društvena umreženost kroz analizu članstva u dobrovoljnim organizacijama ; c) politička participacija istražena je kroz analizu izlaženja na parlamentarne i predsjedničke izbore, dok je građanska participacija istražena kroz analizu volonterskog rada u organizacijama i/ili akcijama. Podaci su prikupljeni 2015. godine, u sklopu istraživanja Pilarov Barometar 2015, anonimnom anketom licem u lice. Korišten je etapno stratificiran reprezentativan uzorak punoljetnog stanovništva RH (N=1000). Unutar svakog stratuma očuvana je proporcionalnost i slučajni izbor jedinica. Obrada podataka uključuje izračun deskriptivnih pokazatelja varijabli u svakoj od istraživanih sredina te analizu razlika među njima. Podjela ispitanika (njihovog mjesta stanovanja) u tri sredine izvršena je u skladu s kriterijima Državnog zavoda za statistiku korištenim pri obradi rezultata Popisa stanovništva provedenog 2010. godine. Osnovni nalazi ukazuju da se povjerenje u političke i društvene institucije smanjuje s rastom stupnja urbaniziranosti sredine te da je prema medijima najmanje povjerljiva populacija velikih gradova. Neformalna društvena umreženosti otkriva kako prosječan broj susjeda i rođaka s kojima je ostvaren najmanje jedan dvotjedni kontakt opada s porastom stupnja urbaniziranosti sredine te da stanovništvo velikih gradova kontaktira u prosjeku s najmanje bliskih prijatelja. Formalna društvena umreženost otkriva najmanje izraženo članstvo u udrugama u velikim gradovima. Politička participacija otkriva kako udio populacije koji bi sigurno izašao na buduće/prijevremene parlamentarne izbore opada sa smanjenjem stupnja urbaniziranosti sredine. Udio ispitanika koji su glasovali na prethodnim parlamentarnim i predsjedničkim izborima najizraženiji je u velikim gradovima. Građanska participacija otkriva ostale gradove kao volonterski najaktivnije u posljednjih godinu dana. U svakoj od dimenzija SK neke od pronađenih razlika pokazale su se statistički značajnima.

socijalni kapital ; stanovništvo Hrvatske ; veliki gradovi ; ostali gradovi ; ruralne sredine

nije evidentirano