hrvatski

Mediteranska prehrana, percepcija stresa i blagostanja u studenata zdravstvenog usmjerenja

CILJ: Cilj ovog istraživanja je bio istražiti učestalost mediteranske prehrane te procijeniti pouzdanost i valjanost hrvatske inačice kratkog Indeksa konzumiranja mediteranske prehrane u uzorku studenata zdravstvenih usmjerenja sa Sveučilišta u Splitu. METODE: Presječno istraživanje je provedeno u razdoblju od prosinca 2018. do prosinca 2019. godine. Studenti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu (N = 360) su predstavljali inicijalni uzorak koji se koristio u svrhu procjene pouzdanosti te kriterijske i konstruktivne valjanosti kratke inačice Indeksa konzumiranja mediteranske prehrane (engl. Mediterranean Diet Serving Score ; MDSS), a kao referentna metoda se koristio Upitnik za pridržavanje mediteranske prehrane (engl. Mediterranean Diet Adherence Screener ; MEDAS). Studenti Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija (N = 299) su predstavljali potvrdni uzorak koji se koristio u svrhu procjene prediktivne valjanosti hrvatske inačice MDSS upitnika. U oba uzorka se naposljetku utvrđivala učestalost mediteranske prehrane. Nadalje, percepcija stresa je procijenjena pomoću Ljestvice doživljenog stresa (engl. Perceived Stress Scale – 10 ; PSS-10), a mentalno blagostanje je procijenjeno korištenjem Warwick-Edinburgh ljestvice mentalnog blagostanja (engl. Warwick- Edinburgh Mental Well-being Scale ; WEMWBS). Životne navike studenata su ispitane pomoću upitnika koji je sadržavao pitanja o dobi, spolu, ITM-u, vremenu proteklom od posljednjeg vaganje tjelesne mase, pušenju, navikama spavanja, prehrambenim navikama (samostalnost u pripremi obroka, broju obroka u danu/tjednu, učestalosti doručkovanja), tjelesnoj aktivnosti (uključenost u sport i korištenje teretane), zadovoljstvo izgledom, kvaliteti života te razini tjeskobe, sreće i optimizma. Za procjenu pouzdanosti za MDSS i MEDAS upitnik korišten je koeficijent korelacije unutar klase (ICC) i Spearmanov koeficijent korelacije (ρ), a za slaganje između pojedinih skupina namirnica unutar MDSS i MEDAS upitnika korišten je Cohenov koeficijent (κ). Multivarijatnom linearnom regresijom je ispitana povezanost između mediteranske prehrane i doživljenog stresa te blagostanja. REZULTATI: Analiza podataka na uzorku studenata medicine je ukazala na dobru pouzdanost MDSS upitnika kad je rezultat izražen kao ukupni zbroj bodova (ICC = 0, 881, 95% CI 0, 843-0, 909 ; ρ = 0, 627 ; P < 0, 001) i umjerenu razinu pouzdanosti kada je rezultat izražen kao binarna varijabla (κ = 0, 584). U analizi valjanosti MDSS upitnika naprema MEDAS upitniku, valjanost je također bila bolja kada je korištena brojčana varijabla, tj. ukupan zbroj bodova (ICC = 0, 544 ; 95% CI 0, 439– 0, 629 ; P < 0, 001), dok je korištenjem binarne varijable dobiveno slabo slaganje (κ = 0, 223). Sličan rezultat je dobiven i u potvrdnom uzorku studenata zdravstvenih studija (ICC = 0, 510 ; 95% CI 0, 384–0, 610 ; κ = 0, 216). Nažalost, samo se 13, 6% studenata medicine i 9, 4% studenata zdravstvenih studija pridržavalo preporuka mediteranske prehrane prema MDSS upitniku (11, 7% studenata u ukupnom uzorku). Studenti koji su se pridržavali mediteranske prehrane su imali prosječnu vrijednost od 20 bodova (IKR 10, 5) od maksimalnih 40 bodova na ljestvici stresa, dok su studenti koji se nisu pridržavali mediteranske prehrane postigli prosječnu vrijednost od 21 boda (IKR 10, 8), što nije bila značajna razlika. Prosječni zbroj bodova na ljestvici blagostanja je iznosio 56 bodova (IKR 17) u studenata koji su se pridržavali i 53 boda (IKR10) u studenata koji se nisu pridržavali mediteranske prehrane (P = 0, 048), što ukazuje na umjerenu razinu mentalnog blagostanja u oba poduzorka studenata. Pridržavanje mediteranske prehrane prema MDSS upitniku je bilo u pozitivnoj korelaciji s dobi (ρ = 0, 179: P = 0, 003), samo-procijenjenom percepcijom zdravlja (ρ = 0, 123 ; P = 0, 047) i mentalnim blagostanjem (ρ = 0, 139 ; P = 0, 022). Međutim, pridržavanje mediteranske prehrane nije bilo povezano s percepcijom stresa i mentalnim blagostanjem u regresijskoj analizi. Studentice su imale veću vjerojatnost za višu percepciju psihološkog stresa u odnosu na studente (β = 2, 29 ; 95% CI 0, 55-4, 03 ; P = 0, 010) te je utvrđena negativna povezanost između stresa i mentalnog blagostanja (β = -0, 42 ; 95% CI -0, 49 – -0, 36 ; P < 0, 001). Pozitivna povezanost je identificirana između razine mentalnog blagostanja i dobi studenata (β = 0, 17 ; 95% CI 0, 05-0, 028 ; P = 0, 006), kao i trajanja spavanja radnim danom (β = 0, 84 ; 95% CI 0, 11-1, 58 ; P = 0, 025). ZAKLJUČAK: MDSS upitnik je kratak, pouzdan i valjan mjerni instrument za procjenu pridržavanja mediteranske prehrane u Hrvatskoj. Osim toga, ovo je istraživanje ukazalo na nisku učestalost mediteranske prehrane u studenata zdravstvenih usmjerenja, umjerenu razinu percepcije stresa i umjerenu razinu mentalnog blagostanja. Stoga je potrebno uložiti napore u provedbu intervencije s ciljem poboljšanja prehrambenih navika studenata u smjeru promicanja i poticanja mediteranske prehrane, što će rezultirati zaštitom njihova zdravlja i zdravlja njihovih budućih pacijenata.

mediteranska prehrana, mentalno zdravlje, pouzdanost upitnika, valjanost upitnika, studenti, životne navike, Hrvatska

nije evidentirano