KAKO LIJEČITI PARKINSONOVU BOLEST? (CROSBI ID 490843)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa
Podaci o odgovornosti
Trkanjec, Zlatko
hrvatski
KAKO LIJEČITI PARKINSONOVU BOLEST?
Parkinsonova bolest je idiopatski, sporo progredirajući poremećaj središnjeg živčanog sustava koji obilježava sporost i siromaštvo pokreta, rigor mišića, tremor u mirovanju i nestabilnost u održavanju položaja tijela. Bolest zahvaća oko 1% pučanstva starijeg od 65 godina. Temelj bolesti je propadanje dopaminergičnih neurona u pars compacta supstancije nigre i posljedična hipoaktivnost dopaminergičnog sustava. U liječenju Parkinsonove bolesti primjenjuju se: levodopa s inhibitorima periferne dopa dekarboksilaze, dopaminergički agonisti, katehol-o-metiltransferaza (COMT) inhibitori, selegilin - inhibitor monoaminooksidaze tipa B (MAO-B inhibitor), amantadin, antikolinergički lijekovi i neurokirurški postupci (neurokirurški postupci nisu tema ovog prikaza). Levodopa, metabolički prekursor dopamina koji prolazi hematoencefalnu barijeru, najučinkovitiji je lijek za Parkinsonovu bolest i &laquo ; zlatni standard&raquo ; terapije. Može imati i dijagnostički značaj: ako bolesnik ne reagira barem u početku bolesti na levodopu, tada vrlo vjerovatno ne boluje od Parkinsonove bolesti. Međutim, dugotrajnom primjenom levodope pojavljuju se komplikacije: diskinezije i fluktuacije u motoričkom odgovoru, a postoje i indicije da primjena levodope može pojačati oksidativni stres koji bi mogao dovoditi do progresije propadanja dopaminergičnih neurona. Stoga preparate levodope treba primjenjivati low&slow. U Hrvatskoj su dostupni preparati levodope s karbidopom i levodope s benzerazidom, u klasičnom obliku i u pripravcima s postpunim (kontroliranim) otpuštanjem. Dopaminergički (DA) agonisti se u zadnje vrijeme sve više propisuju, kako u početnim, tako i u uznapredovalim fazama bolesti jer se pokazalo da bi mogli odgoditi početak primjene levodope, odgoditi i ublažiti diskineziju i motoričke fluktuacije koje su posljedica primjene levodope, a postoje indicije i o neuroprotektivnom učinku DA agonista. U Hrvatskoj je dostupan ergotski DA agonist bromokriptin, te selektivniji, ne-ergotski DA agonisti pramipeksol i ropinirol. DA agoniste je u početku terapije potrebno postupno titrirati. U Hrvatskoj je od nedavno dostupan periferni inhibitori COMT entakapon koji sprečava razgradnju levodope i na taj način povećava poluvrijeme eliminacije levodope čime dovodi do ublažavanja motoričkih fluktuacija povezanih s dugotrajnom primjenom levodope. Selegilin, MAO-B inhibitor, blokira enzimatski put razgradnje dopamina, a postoje indicije i o njegovom neuroprotektivnom djelovanju. Može se primjenjivati kao monoterapija u početku bolesti, ili kao dodatak terapiji levodopom. Amantadin je lijek koji nije dostupan u Hrvatskoj, a najčešće se propisuje u početnim fazama bolesti. Još uvijek nije sasvim objašnjen mehanizam njegovog djelovanja. Antikolinergici su djelotvorni prvenstveno u smirivanju tremora bolesnika, no s obzirom na mnoge nuspojave, sve rjeđe se primjenjuju u terapiji. U Hrvatskoj je na raspolaganju biperidin. U terapiji Parkinsonove bolesti nužno je potreban individualni pristup, za svakog bolesnika ponaosob treba odrediti monoterapiju ili kombinaciju lijekova koji tom bolesniku u određenoj fazi bolesti najbolje djeluju. U početnoj fazi bolesti terapija se obično počinje dopaminergičkim agonistom, selegilinom ili amantadinom, a s napredovanjem simptoma bolesti u započinje se i terapija levodopom najčešće u kombinaciji s navedenim lijekovima.
Parkinsonova bolest
nije evidentirano
engleski
How to treat Parkinson's disease
nije evidentirano
Parkinsonova bolest
nije evidentirano
Podaci o prilogu
.-x.
2002.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Gdje smo u neurologji 2002 medicina temeljena na dokazima
Demarin, Vida
Zagreb:
Podaci o skupu
Gdje smo u neurologji 2002 medicina temeljena na dokazima
pozvano predavanje
06.12.2002-06.12.2002
Zagreb, Hrvatska