hrvatski

Obilježja i ishodi sindroma teške akutne respiratorne infekcije kao pokazatelj teških oblika influence

UVOD: Influenca je sezonska bolest koja zahvaća respiratorni sustav i značajan je uzrok pobola i smrtnosti pučanstva. Virusi influence neprestano se mijenjaju i odgovorni su za epidemije koje se pojavljuju svake godine u zimskim mjesecima, te uzrokuju teške oblike bolesti osobito u osoba s čimbenicima rizika. Pojava pandemijskog virusa influence A(H1N1)pdm09 naglasila je važnost uspostave sustava nadzora i praćenja influence, a jedna od mogućnosti je praćenje sindroma teške akutne respiratorne infekcije (SARI, od engl. Severe Acute Respiratory Infection) kao pokazatelj učinka influence na zdravlje pučanstva, osobito pobol i smrtnost, neovisno o dokazanim slučajevima influence. Cilj ovog rada bio je istražiti čimbenike rizika, klinička obilježja i ishode u bolesnika hospitaliziranih sa sindromom SARI. METODE I BOLESNICI: Provedeno je prospektivno istraživanje u odraslih bolesnika hospitaliziranih u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu sa slikom SARI. Istraživanje je provedeno tijekom epidemije influence 2017./2018. godine. Za definiciju SARI korištena je definicija slučaja Svjetske zdravstvene organizacije. Podatci o obilježjima i ishodima uzeti su iz prijemnog i otpusnog lista svakog ispitanika. RT-PCR je bila metoda kojom je laboratorijski potvrđena influenca. REZULTATI: Tijekom istraživanog razdoblja hospitalizirano je 497 odraslih bolesnika sa sindromom SARI. Tjedni broj slučajeva SARI odgovarao je broju slučajeva influence, i etiološki dokazanih i nedokazanih. Najčešći simptomi i znakovi bolesti bili su: kašalj (100%), vrućica u anamnezi (96.4%), tahipneja i/ili dispneja i/ili bol u prsima (70.8%) te vrućica pri prijemu (52.5%). Konačne otpusne dijagnoze u bolesnika bile su: akutna respiratorna infekcija u 429 (86.3%), sepsa u 34 (6.8%), uroinfekcija u 10 (2.0%), ostale infektivne bolesti u 19 (3.6%) te nejasno febrilno stanje u 6 (1.2%) bolesnika. Klinička dijagnoza influence potvrđena je u 264 (53.1%), a etiološki potvrđena u 204 (41%) bolesnika. Etiološka dijagnostika influence (RT-PCR) nije napravljena u 191 (38.4%) bolesnika. Indikaciju za cijepljenje protiv influence imalo je 439 (88.3%) bolesnika, a cijepljeno ih je bilo svega 71 (14.3%). Smrtnost među bolesnicima sa sindromom SARI iznosila je 8%, a u onih sa influencom 6.1% (u onih sa dokazanom influencom 6.4%, a sa nedokazanom influencom 5%). ZAKLJUČAK: Praćenje sindroma SARI pokazalo se kao dobar pokazatelj aktivnosti virusa influence u populaciji i teških kliničkih oblika influence. Unapređenje nadzora i praćenja SARI pružilo bi javnozdravstvenim ustanovama korisne informacije te omogućilo bolje planiranje odgovarajućih intervencija u prevenciji i zbrinjavanju influence.

Akutna respiratorna infekcija ; Influenca ; SARI

nije evidentirano