hrvatski

Anksiozni i depresivni simptomi kod njegovatelja koji skrbe o oboljelima od Alzheimerove demencije

Uvod: Alzheimerova demencija (AD) je najčešća demencija te ujedno vodeća bolest današnjice. S obzirom da još uvijek ne postoji kauzalno farmakološko liječenje, veoma važan dio liječenja zasniva sa na njezi bolesnika te suportivnoj terapiji. Skrb za takve bolesnike veoma je teška i iscrpljujuća, uključuje mnogobrojne stresore, frustracije te konačno izgaranje ukoliko osobe koje brinu i skrbe o oboljelima nemaju odgovarajuću pomoć i podršku. Brigu oko oboljelih od AD pružaju profesionalni (zdravstveni) njegovatelji, ali u još većoj mjeri obiteljski (nezdravstveni) njegovatelji. Obiteljski njegovatelji provode najviše vremena s oboljelima, imaju manje spoznaje o bolesti, kao i pristupu oboljelom te je za očekivati kako se kod njih češće javljaju različiti psihički simptomi, između ostaloga anksiozne i depresivne smetnje. Cilj: Cilj istraživanja bio je ispitati učestalost anksioznih i depresivnih simptoma kod obiteljskih i profesionalnih njegovatelja koji skrbe o oboljelima od AD te povezanost sociodemografskih čimbenika i anksioznih i depresivnih simptoma. Metode: Radilo se o prospektivnom istraživanju provedenom u Klinici za psihijatriju Vrapče na ukupno 100 ispitanika tijekom 2015. godine. 50 ispitanika bili su članovi obitelji oboljelog od AD koji je bio u ambulantnom psihijatrijskom liječenju, dok su drugih 50 ispitanika bile medicinske sestre i tehničari uključeni u zdravstvenu skrb bolesnika tijekom njihove hospitalizacije. U istraživanju je korištena hrvatska verzija Kliničke samoocjenske skale HADS (eng. Hospital Anxiety and Depression Scale) te Upitnik o sociodemografskim obilježjima za nezdravstvene njegovatelje. Rezultati: Dobiveni rezultati ukazuju kako obiteljski njegovatelji imaju značajnu višu pojavnost anksioznih i depresivnih simptoma u odnosu na profesionalne njegovatelje. Također, život s osobom oboljelom od AD značajno je utjecala na anksioznost kod obiteljskih njegovatelja. Viša životna dob obiteljskih njegovatelja bila je značajan rizični čimbenik za nastanak depresivnih i anksioznih simptoma. Profesionalni njegovatelji koji su dulje radili s osobama oboljelim od AD imali su ujedno i više depresivnih simptoma, dok razina obrazovanja profesionalnih njegovatelja nije se pokazala kao zaštitini čimbenik u razvoju depresivnih i anksioznih simptoma. Zaključak: Njegovatelji oboljelih od AD, obiteljski i profesionalni, imaju izražene anksiozne i depresivne simptome što može dovesti do sindroma sagorijevanja, tzv. „burn-out sindroma“. Članovi obitelji ujedno su osobe koje najčešće i najduže brinu o oboljelima od AD te predstavljaju visoko rizičnu skupinu za razvitak simptoma sagorijevanja. Od velike je važnosti sustavno razvijati specifične programe kako suportivne tako i psihoedukacijske koji već postoje u mnogim zemljama. Na taj način njegovateljima bi se olakšala briga o obljelima te ujedno umanjio nastanak anksioznih i depresivnih smetnji, što svakako umanjuje i njihovu kvalitetu života.

Alzheimerova demencija (AD), anksiozni simptomi, depresivni simptomi, njegovatelji

Indexed / Abstracted in: SCOPUS