hrvatski

Promjene u bočnom kretanju korita rijeke Orljave od sredine 20. stoljeća

Hidromorfologija brojnih rijeka značajno je promijenjena ljudskim djelovanjem kako bi se stvorili povoljniji uvjeti za različite namjene, poput zaštite od poplava, vodoopskrbe ili hidroenergije [1]. Izgradnja umjetnih nasipa, pregrada i obaloutvrda, kao i izravnavanje i kanaliziranje tekućica, mijenjaju prirodnu morfodinamiku rijeka [2]. U ovom istraživanju analizirane su promjene u bočnom kretanju korita na dionici rijeke Orljave u istočnoj Hrvatskoj koja je pod utjecajem hidrotehničkih mjera te izložena značajnim poplavama. Na dva odsječka rijeke ukupne duljine 14 km, između utoka rijeke Londže i mlina kod Dragovaca, digitalizirana je crta sredine korita na temelju dostupnih zračnih snimaka i topografskih karata iz razdoblja 1966.-2019. Godišnja stopa kretanja korita izračunata je kao površina poligona između dvije uzastopne crte sredine korita podijeljena s polovicom opsega tog poligona [3]. Na uzvodnom odsječku (do mlina kod Bučja) zabilježena je niža stopa kretanja korita, što se može povezati s manjim brojem umjetno presječenih meandara (prokopa) i blažim nagibom korita. Međutim, povećanje kretanja korita, počevši od 2011., zabilježeno je na oba odsječka. To je vjerojatno posljedica uklanjanja obalne vegetacije koje je provedeno nakon poplave 2010., povratnog perioda 12, 6. Nizvodno od Bučja, najveća prosječna stopa kretanja korita na razini odsječka od 3, 5 m godišnje vjerojatno je uzrokovana još jednom značajnom poplavom iz 2014., povratnog perioda 30, 6. Tijekom razdoblja 2014.-2019., kretanje korita na odsječku se polako smanjivalo pod utjecajem novoizgrađene stepenice na najnizvodnijoj točki odsječka koja je smanjila nagib korita i energiju toka. Općenito, najveće stope kretanja korita na razini meandra u promatranom razdoblju zabilježene su nizvodno od prokopanih meandara te uzvodno i nizvodno od proboja stepenice kod Bučja. Čini se da je ubrzanje bočnog kretanja korita nakon 2011. u velikoj mjeri povezano s recentnim hidrotehničkim radovima, posebice s uklanjanjem vegetacije s riječnih obala, budući da velike poplave u prošlosti nisu uzrokovale tako visoke stope kretanja korita. Povećana erozija riječnih obala dovodi do gubitka okolnog poljoprivrednog zemljišta, što je važan problem za lokalno stanovništvo.

promjene korita, rijeka Orljava, zračne snimke, topografske karte

nije evidentirano