Može li se neuroticizam mjeriti zadacima silogističkog rezonovanja? (CROSBI ID 717473)
Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Hadžiahmetović, Nina ; Opačić, Goran ; Teovanović, Predrag ; Đokić, Ratko ; Kolenović-Đapo, Jadranka
hrvatski
Može li se neuroticizam mjeriti zadacima silogističkog rezonovanja?
Cilj je istraživanja ispitati da li se ljudi na opozitima dimenzije neuroticizma razlikuju u rezultatu koji postižu na silogističkom rezonovanju. Dobijena razlika omogućila bi korištenje zadataka rezonovanja za indirektno mjerenje neuroticizma. Istraživanje je provedeno na 32 studenta psihologije. Faktorizacijom čestica emocionalnosti izdvojen je korpus stavki koji je korišten za pripremu zadataka rezonovanja. Konstruisana su 4 tipa zadataka kategoričkog silogizma – modus ponens (MP), modus tollens (MT), afi rmacija konsekvensa (AK) i negacija antecedenta (NA), ukupno 64 silogizma (16 x 4) koji su sadržavali neurotske iskaze u premisama i konkluziji. Pri tome je u konkluziji uvedena ego-referensa, tako da je svaka konkluzija formulisana u prvom licu jednine. Korišteni su i pretest podaci na dimenziji neuroticizma iz Upitnika ličnosti NEO-PI-R, te pretest podaci intelektualnih sposobnosti mjereni Ravenovim progresivnim matricama za napredne. Svi instrumenti pokazuju dobre metrijske karakteristike, a unutrašnja konzistentnost zadataka rezonovanja kreće se u rasponu .84 do .95. Provedena je mješovita 2 x 4 ANCOVA, pri čemu je tip zadatka uveden kao faktor variranja unutar grupa, dihotomizovani neuroticizam kao faktor variranja između grupa, a intelektualne sposobnosti kao kovarijat. Zavisna varijabla je stepen uvjerenja u konkluziju koje je operacionalizovano kao prihvatanje neurotskih konkluzija (MP i AK) i odbacivanje ne-neurotskih konkluzija (MT i NA). Značajnom se pokazala interakcija zadatak x dihotomizovani neuroticizam F(3, 27) = 5.05, p < .01, h2 = .36, gdje grupa sa visokim neuroticizmom pokazuje veće uvjerenje od grupe sa niskim neuroticizmom na modus ponensu (M =.86, SD = .05 vs. M = .79, SD = .11), modus tollensu (M = .65, SD = .26 vs. M = .36, SD = .22) i granično (p = .06) negaciji antecedenta (M = .48, SD = .31 vs. M = .30, SD = .20). Jedino na afi rmaciji konsekvensa veće uvjerenje pokazuje grupa sa niskim neuroticizmom (M = .70, SD = .13) od grupe sa visokim neuroticizmom (M = .50, SD = .19), što bi se moglo objasniti lakšim prepoznavanjem lažnih pozitiva kod ljudi sa neurotskim tendencijama.
neuroticizam ; silogističko rezonovanje ; tip zadatka ; inteligencija
nije evidentirano
engleski
Can neuroticism be measured through syllogistic reasoning task?
nije evidentirano
neuroticism ; syllogistic reasoning ; syllogism type ; intellectual ability
nije evidentirano
Podaci o prilogu
18-37.
2017.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
Četvrti sarajevski dani psihologije: Zbornik radova
Đapo, Nermin ; Zvizdić, Sibela ; Dautbegović, Amela ; Marković, Mirna
Sarajevo: Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu
ISSN2490-2306
Podaci o skupu
Nepoznat skup
predavanje
29.02.1904-29.02.2096