hrvatski

Obrazovne reforme i socio-ekonomske promjene u promatranim razvijenim zemljama

U dugoročnim projekcijama ekonomskih i socijalnih kretanja određenoga društva obrazovanje nužno zauzima ulogu dominantnoga čimbenika. Obrazovanje kao proces koji za cilj ima obuhvatiti što je moguće veći broj pripadnika društva u njihovom značajnom životnom razdoblju, uz ostale bitne čimbenike, izravno oblikuje sliku i budućnost pojedine države i njezinoga društva. Ubrzani razvoj tehnologije učinio je moderan svijet osjetljivim na brze i nagle društvene promjene te time stvorio nikad jaču potrebu i nužnost za promjenama i obrazovnim reformama. Svaka zemlja koja teži stabilnosti i konkurentnosti na globalnoj razini shvaća kako u svijetu u kojem dominira natjecanje država za što brojnijim obrazovnim kadrovima mora uskladiti nacionalne obrazovne politike s izazovima suvremenoga društva. Iako gotovo svaka razvijena zemlja ima za cilj postići najkvalitetniji i najproduktivniji obrazovni sustav, zbog složenosti obrazovanja kao procesa na koji utječu mnogi čimbenici, to se u praksi pokazalo iznimno zahtjevnim zadatkom. Jedna od specifičnosti obrazovanja, a ujedno najveći razlog za svojevrsnu neatraktivnost ekonomskoga ulaganja u ovo područje, je to što su pravi učinci i prave posljedice donošenja obrazovnih reformi, kako pozitivne, tako i one negativne i neželjene, vidljivi tek nakon dužega razdoblja. Tako su, primjerice, pravi značajni rezultati obrazovnih reformi na ekonomiju i društvo koje su donosile određene razvijene zemlje prije više desetljeća vidljive tek u zadnjih nekoliko godina. Cilj je ovoga istraživanja dati pregled određenih obrazovnih reformi u odabranim razvijenim zemljama svijeta i njihove kratkoročne i dugoročne posljedice koje su ostavile traga na gospodarski razvoj i općenito društveno-ekonomske odnose u tim zemljama.

ekonomsko-socijalna kretanja, gospodarski razvoj, konkurentnost, obrazovni proces, obrazovne reforme,

nije evidentirano