hrvatski

Prijelom palčane kosti u djece - okolnosti i uzroci nastanka

Izoliran ili zajedno s ulnom, prijelom palčane kosti jedan je od najčešćih prijeloma dječje dobi. Pretežiti mehanizam nastanka ove ozljede jest pad na ispruženu ruku. Visoka pojavnost prijeloma opravdava propitivanje o mogućoj prevenciji nastanka. Preventivna postupanja moguća su jedino uz poznavanje uzroka i okolnosti nastanka prijeloma. Cilj je ovog rada analizirati okolnosti nastanka i kritična mjesta nastanka prijeloma palčane kosti po dobnim skupinama. U radu je analizirano 201 dijete liječeno u KBC-u Zagreb s prijelomom palčane kosti, u periodu od 2011. do 2013. U studiji je analizirano 85 djevojčica (42, 3%) i 116 dječaka (57, 7%). Prosječna dob djece iznosila je 9, 6 godina. Najčešće je prijelom u distalnom dijelu (79, 1%) palčane kosti. Mjesta gdje su djeca stradala bila su: park, kamp i plaža (24, 9% djece), igralište, klizalište i bazeni (23, 9%), škola, vrtić ili jaslice (20, 9%), kod kuće i oko kuće (17, 9%), na ulici (11, 4%) te u trgovini ili hotelu (0, 9%). Dječaci stradavaju najviše na igralištima, klizanju i na bazenima (37, 1% dječaka), dok djevojčice najviše stradavaju u parkovima, kampovima i na plažama (42, 4% djevojčica). Način nastanka ozljede uglavnom je pad (49, 3%) koji je najčešće nastao klizanjem i koturaljkanjem (rolanjem) (32, 3% svih padova). U 20, 4% djece uzrok ozljede su guranje i udarac. Najmanji postotak (9, 5%) djece ozlijeđen je u prometu i to vozeći bicikl. Sportske su aktivnosti uzrok nastanka ozljede u 53, 7% slučajeva. One su najvažniji uzrok nastanka ozljede palčane kosti u dječjoj populaciji i padovi u toku sporta glavni su mehanizam nastanka ozljede. Dječaci najviše stradavaju u dobi od 12 godina, a djevojčice u dobi od 10 godina pa su to dobne skupine u kojima je potrebno najviše djelovati. Preventivno djelovanje potrebno je usmjeriti na ozljede nastale u parkovima, školi i sportskim aktivnostima.

nezgodan pad ; sportska ozljeda ; dijete

nije evidentirano