hrvatski

Fenotipska obilježja komarče Sparus aurata (Linnaeus, 1758) u prirodnim i antropogeno uvjetovanim okolišima istočnog Jadrana

Ribe, kao živi organizmi, izrazito su prilagodljive prirodnim i antropogeno uvjetovanim okolišima gdje svojstvo fenotipske plastičnosti omogućava poveznicu starih i novih sredina putem morfoloških, fizioloških prilagodbi ponašanja. Posljednjih godina zamijećeno je povećanje ulova divlje komarče na području istočnog Jadranskog mora, gdje riblji zbjegovi i priljev jedinki iz kavezno povezanih okoliša uzgajališta tuna doprinose povećanju brojnosti populacija u prirodnom staništu. Predmetnim istraživanjem vrednovane su fenotipske prilagodbe kod komarče u okolišu pod utjecajem kaveznog uzgoja tuna te fenotipska obilježja divljih i uzgojnih populacija s ciljem razvoja brzog i učinkovitog alata za raspoznavanje zbjegova u lovini. Primjenom metoda geometrijske morfometrije kvantificirana su morfološka obilježja tijela i otolita, dok je fiziološki odgovor promatran kroz trofički status i spolna obilježja protandričnih populacija. Cjelogodišnja prostorna i vremenska zastupljenost komarči oko uzgajališta tuna upućuje na važnu ulogu jadranskih uzgajališta tuna kao pogodnih staništa za divlju komarču. Taj izmijenjeni okoliš u kojem prevladava drugačija dinamika morskih struja i dostupnost plijena uvjetovao je specifičan odgovor kod komarče formirajući novi kavezno povezani morfotip. Manja i tuplja glava te vretenastije tijelo predstavljaju osnovna obilježja spomenutog morfotipa. U blizini kaveza tuna dokumentirana je promjena spola komarče pri nižim dužinskim veličinama u odnosu na prirodne populacije zbog značajne trofičke podrške koja osigurava bolji kondicijski i reproduktivni status. Promatrajući divlje i uzgojne komarče, primjenom metoda geometrijske morfometrije uspješno su klasificirane jedinke prema izvornom podrijetlu u iznosu od 99, 6 % s obzirom na oblik tijela te više od 70 % u odnosu na oblik otolita. Zaokruženiji profil glave sa supraterminalnim pozicioniranim ustima te zdepast oblik tijela s tamnijom i bljeđom srebrnkasto-sivom obojenošću glavna su obilježja uzgojnih komarči, dok su divlje jedinke opisane s izduženijim tijelom i subterminalnim ustima na većem profilu glave. Prikupljene informacije primjenjive su u budućim biotehnološkim istraživanjima za potrebe prepoznavanja podrijetla ribe strojnim učenjem i dugoročno u upravljanju zbjegovima te u razvoju selekcijskih programa vrsta iz akvakulture.

akvakultura, komarča, fenotip, plastičnost, riblji zbjegovi, uzgajališta tuna

nije evidentirano