hrvatski

Obilježja i modeliranje urbanoga toplinskoga otoka

Zbog korištenja umjetnih materijala u gradnji koji imaju bitno različita toplinska svojstva u odnosu na prirodne materijale, u gradskim sredinama dolazi do narušavanja bilance energije, promjena u hidrološkom ciklusu, sastavu atmosfere, itd. Kao posljedica tih promjena, javlja se fenomen tzv. urbanog toplinskog otoka koji se odražava u bitno višim temperaturama u izgrađenom dijelu grada u usporedbi s ruralnom okolinom. U ovom istraživanju analizirana su obilježja i promjene urbane klime Zagreba na temelju mjerenja s meteoroloških postaja, modeliranja urbanim klimatskim modelom te analizom satelitskih podataka. U prvom dijelu ovog rada diskutirane su opažene vremenske promjene klime na temelju podataka mjerenja s četiri postaje na području Zagreba u razdoblju 1960. – 2019. Drugi dio analize urbanog toplinskog otoka Zagreba se temelji na rezultatima urbanog klimatskog modeliranja i analizi utjecaja procesa različitih vremenskih i prostornih skala. Kao jedan od mogućih modifikatora urbane klime Zagreba na većoj prostornoj skali odabrana je Sjeverno- Atlantska oscilacija (NAO). Istražen je utjecaj različitih kombinacija polariteta zimskih i ljetnih NAO događaja na promjene i karakteristike toplinskog opterećenja grada. Rezultati impliciraju vlažnost tla kao značajan faktor povezanosti zimskog NAO-a i obilježja ljetne urbane klime. Ta je pretpostavka provjerena analognom analizom s obzirom na vrijednosti standardiziranog oborinskog evapotranspiracijskog indeksa (SPEI). Rezultati ukazuju da je porast opterecenja najjacim u situacijama koje odgovaraju dugotrajnim sušnim uvjetima, dok je najjače smanjenje uočeno za vlažno-vlažne kombinacije. Također, u dugotrajnim sušnim situacijama uoceno je smanjenje prostornog gradijenta, odnosno moze se ocekivati smanjenje intenziteta urbanog toplinskog otoka. Posljedica je to smanjenog doprinosa vegetacije ohlađivanju zraka procesom evapotranspiracije. Ovaj rezultat potvrđen je i satelitskim podacima. Nadalje, procijenjen je doprinos utjecaja lokalnih promjena u namjeni zemljišta između 1968. i 2012. godine i promjena u klimatskim uvjetima na ukupnu promjenu toplinskog opterećenja grada. Rezultati ukazuju kako su promjene klimatskih uvjeta dominantno doprinijele porastu amplitude toplinskog opterecenja, dok su promjene namjene zemljista doprinijele prostornoj varijabilnosti. Iako je prosjecna vrijednost promjene opterecenja zbog klimatskih uvjeta znatno veca od odgovarajuce promjene uslijed urbanizacije, na pojedinim lokacijama ta su dva utjecaja usporediva. Konačno, korištenjem regionalnih klimatskih simulacija modela iz EURO-CORDEX inicijative procijenjeno je očekivano toplinsko opterećenje grada Zagreba u uvjetima buduće klime za scenarije emisija stakleničkih plinova RCP4.5 i RCP8.5.

Urbani toplinski otok, urbanizacija, klimatske promjene, klimatska varijabilnost, ekstremi, Sjeverno-alantska oscilacija, suša

nije evidentirano